Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   kk Өткен шақ 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [сексен үш]

83 [seksen üş]

Өткен шақ 3

Ötken şaq 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
telefonirati т-л-ф-нм-н с-йлесу т_________ с______ т-л-ф-н-е- с-й-е-у ------------------ телефонмен сөйлесу 0
Öt-e---a--3 Ö____ ş__ 3 Ö-k-n ş-q 3 ----------- Ötken şaq 3
Telefonirao / telefonirala sam. М-н-т---фо-мен с-йл-сті-. М__ т_________ с_________ М-н т-л-ф-н-е- с-й-е-т-м- ------------------------- Мен телефонмен сөйлестім. 0
Ötk-n--aq-3 Ö____ ş__ 3 Ö-k-n ş-q 3 ----------- Ötken şaq 3
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. М-----е-- -ел---н-ен---й-есіп -ү-д-м. М__ ү____ т_________ с_______ ж______ М-н ү-е-і т-л-ф-н-е- с-й-е-і- ж-р-і-. ------------------------------------- Мен үнемі телефонмен сөйлесіп жүрдім. 0
t--e--n-e--sö--e-w t_________ s______ t-l-f-n-e- s-y-e-w ------------------ telefonmen söylesw
pitati с-рау с____ с-р-у ----- сұрау 0
t-lefo--e----y-esw t_________ s______ t-l-f-n-e- s-y-e-w ------------------ telefonmen söylesw
Pitao / pitala sam. М-- с---д--. М__ с_______ М-н с-р-д-м- ------------ Мен сұрадым. 0
tele-----n-söy--sw t_________ s______ t-l-f-n-e- s-y-e-w ------------------ telefonmen söylesw
Uvijek sam pitao / pitala. М-- үне----ұ-а--ы-м-н. М__ ү____ с___________ М-н ү-е-і с-р-й-ы-м-н- ---------------------- Мен үнемі сұрайтынмын. 0
Men t--e-o---n -öyles-i-. M__ t_________ s_________ M-n t-l-f-n-e- s-y-e-t-m- ------------------------- Men telefonmen söylestim.
ispričati а-ту а___ а-т- ---- айту 0
M-- --l-f-n--n s-yle----. M__ t_________ s_________ M-n t-l-f-n-e- s-y-e-t-m- ------------------------- Men telefonmen söylestim.
Ispričao / ispričala sam. Ме- а-т-п ----ім. М__ а____ б______ М-н а-т-п б-р-і-. ----------------- Мен айтып бердім. 0
M---te--fon-en-sö-l--ti-. M__ t_________ s_________ M-n t-l-f-n-e- s-y-e-t-m- ------------------------- Men telefonmen söylestim.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. М-н---и---- -о--қ-ай----бе-д-м. М__ о______ т____ а____ б______ М-н о-и-а-ы т-л-қ а-т-п б-р-і-. ------------------------------- Мен оқиғаны толық айтып бердім. 0
M-n üne-- te----n--- s-y-e-ip----d--. M__ ü____ t_________ s_______ j______ M-n ü-e-i t-l-f-n-e- s-y-e-i- j-r-i-. ------------------------------------- Men ünemi telefonmen söylesip jürdim.
učiti о-у о__ о-у --- оқу 0
M-n--ne------efonm-- -ö-l-----j-rd--. M__ ü____ t_________ s_______ j______ M-n ü-e-i t-l-f-n-e- s-y-e-i- j-r-i-. ------------------------------------- Men ünemi telefonmen söylesip jürdim.
Učio / učila sam. Ме- -қ-дым. М__ о______ М-н о-ы-ы-. ----------- Мен оқыдым. 0
M-----e-i-te-efonmen---yle-ip jü--im. M__ ü____ t_________ s_______ j______ M-n ü-e-i t-l-f-n-e- s-y-e-i- j-r-i-. ------------------------------------- Men ünemi telefonmen söylesip jürdim.
Učio / učila sam cijelu večer. М-н--еш-бой- оқы--м. М__ к__ б___ о______ М-н к-ш б-й- о-ы-ы-. -------------------- Мен кеш бойы оқыдым. 0
su--w s____ s-r-w ----- suraw
raditi ж-мыс---т-у ж____ і____ ж-м-с і-т-у ----------- жұмыс істеу 0
s---w s____ s-r-w ----- suraw
Radio / radila sam. М-н----ы-----едім. М__ ж____ і_______ М-н ж-м-с і-т-д-м- ------------------ Мен жұмыс істедім. 0
sur-w s____ s-r-w ----- suraw
Radio / radila sam cijeli dan. М-н -ү-і-бо-ы -ұмыс---т--і-. М__ к___ б___ ж____ і_______ М-н к-н- б-й- ж-м-с і-т-д-м- ---------------------------- Мен күні бойы жұмыс істедім. 0
Me--sur--ı-. M__ s_______ M-n s-r-d-m- ------------ Men suradım.
jesti т--а-т-ну т________ т-м-қ-а-у --------- тамақтану 0
M-- s-----m. M__ s_______ M-n s-r-d-m- ------------ Men suradım.
Jeo / jela sam. Мен там--т-н--м. М__ т___________ М-н т-м-қ-а-д-м- ---------------- Мен тамақтандым. 0
M---su--dım. M__ s_______ M-n s-r-d-m- ------------ Men suradım.
Pojeo / pojela sam svu hranu. Мен--а- ------ы --п -ой--м. М__ б__ т______ ж__ қ______ М-н б-р т-м-қ-ы ж-п қ-й-ы-. --------------------------- Мен бар тамақты жеп қойдым. 0
Men --em- s---y------. M__ ü____ s___________ M-n ü-e-i s-r-y-ı-m-n- ---------------------- Men ünemi suraytınmın.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!