Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   he ‫עבר 3‬

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

‫83 [שמונים ושלוש]‬

83 [shmonim w'shalosh]

‫עבר 3‬

avar 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
telefonirati ‫ל-לפ-‬ ‫______ ‫-ט-פ-‬ ------- ‫לטלפן‬ 0
ava--3 a___ 3 a-a- 3 ------ avar 3
Telefonirao / telefonirala sam. ‫-נ- -ל-נת--‬ ‫___ ט_______ ‫-נ- ט-פ-ת-.- ------------- ‫אני טלפנתי.‬ 0
av-- 3 a___ 3 a-a- 3 ------ avar 3
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. ‫-ל---מ- --פ-ת--‬ ‫__ ה___ ט_______ ‫-ל ה-מ- ט-פ-ת-.- ----------------- ‫כל הזמן טלפנתי.‬ 0
l-t---en l_______ l-t-l-e- -------- l'talfen
pitati ‫ל-אול‬ ‫______ ‫-ש-ו-‬ ------- ‫לשאול‬ 0
ani-ti-f--t-. a__ t________ a-i t-l-a-t-. ------------- ani tilfanti.
Pitao / pitala sam. ‫א-י-שאלת--‬ ‫___ ש______ ‫-נ- ש-ל-י-‬ ------------ ‫אני שאלתי.‬ 0
a----i--a-ti. a__ t________ a-i t-l-a-t-. ------------- ani tilfanti.
Uvijek sam pitao / pitala. ‫-מ-ד -א-ת--‬ ‫____ ש______ ‫-מ-ד ש-ל-י-‬ ------------- ‫תמיד שאלתי.‬ 0
an- t--fa-ti. a__ t________ a-i t-l-a-t-. ------------- ani tilfanti.
ispričati ‫-ספ-‬ ‫_____ ‫-ס-ר- ------ ‫לספר‬ 0
ko- --zman--i--an--. k__ h_____ t________ k-l h-z-a- t-l-a-t-. -------------------- kol hazman tilfanti.
Ispričao / ispričala sam. ‫-נ- --פר---‬ ‫___ ס_______ ‫-נ- ס-פ-ת-.- ------------- ‫אני סיפרתי.‬ 0
k-- -az--- til-a-ti. k__ h_____ t________ k-l h-z-a- t-l-a-t-. -------------------- kol hazman tilfanti.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. ‫ס-פ----את -------ור.‬ ‫______ א_ כ_ ה_______ ‫-י-ר-י א- כ- ה-י-ו-.- ---------------------- ‫סיפרתי את כל הסיפור.‬ 0
ko- ha--a----lfanti. k__ h_____ t________ k-l h-z-a- t-l-a-t-. -------------------- kol hazman tilfanti.
učiti ‫--מו-‬ ‫______ ‫-ל-ו-‬ ------- ‫ללמוד‬ 0
lish--l l______ l-s-'-l ------- lish'ol
Učio / učila sam. ‫-נ--למ---.‬ ‫___ ל______ ‫-נ- ל-ד-י-‬ ------------ ‫אני למדתי.‬ 0
a----ha'alt-. a__ s________ a-i s-a-a-t-. ------------- ani sha'alti.
Učio / učila sam cijelu večer. ‫--ד-י-כל-הע--.‬ ‫_____ כ_ ה_____ ‫-מ-ת- כ- ה-ר-.- ---------------- ‫למדתי כל הערב.‬ 0
ta-id -ha'----. t____ s________ t-m-d s-a-a-t-. --------------- tamid sha'alti.
raditi ‫----ד‬ ‫______ ‫-ע-ו-‬ ------- ‫לעבוד‬ 0
le-aper l______ l-s-p-r ------- lesaper
Radio / radila sam. ‫----ע--ת-.‬ ‫___ ע______ ‫-נ- ע-ד-י-‬ ------------ ‫אני עבדתי.‬ 0
les-p-r l______ l-s-p-r ------- lesaper
Radio / radila sam cijeli dan. ‫------כל------‬ ‫_____ כ_ ה_____ ‫-ב-ת- כ- ה-ו-.- ---------------- ‫עבדתי כל היום.‬ 0
les-per l______ l-s-p-r ------- lesaper
jesti ‫לא-ול‬ ‫______ ‫-א-ו-‬ ------- ‫לאכול‬ 0
an------rt-. a__ s_______ a-i s-p-r-i- ------------ ani siparti.
Jeo / jela sam. ‫אני-א--תי-‬ ‫___ א______ ‫-נ- א-ל-י-‬ ------------ ‫אני אכלתי.‬ 0
an- s-par-i. a__ s_______ a-i s-p-r-i- ------------ ani siparti.
Pojeo / pojela sam svu hranu. ‫--לתי את --------.‬ ‫_____ א_ כ_ ה______ ‫-כ-ת- א- כ- ה-ו-ל-‬ -------------------- ‫אכלתי את כל האוכל.‬ 0
an-----ar-i. a__ s_______ a-i s-p-r-i- ------------ ani siparti.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + hebrejski (1-100) MP3 hebrejski (1-100)
Video nije pronađen!

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!