Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   mk Минато време 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [осумдесет и три]

83 [osoomdyesyet i tri]

Минато време 3

Minato vryemye 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
telefonirati телефо--ра т_________ т-л-ф-н-р- ---------- телефонира 0
M---t- v---my--3 M_____ v______ 3 M-n-t- v-y-m-e 3 ---------------- Minato vryemye 3
Telefonirao / telefonirala sam. Ј-- т-ле--н-р--. Ј__ т___________ Ј-с т-л-ф-н-р-в- ---------------- Јас телефонирав. 0
M-n--o -rye-y--3 M_____ v______ 3 M-n-t- v-y-m-e 3 ---------------- Minato vryemye 3
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Јас-цел- в---е т-л---н-р--. Ј__ ц___ в____ т___________ Ј-с ц-л- в-е-е т-л-ф-н-р-в- --------------------------- Јас цело време телефонирав. 0
ty--y--o-ira t___________ t-e-y-f-n-r- ------------ tyelyefonira
pitati пр--ува п______ п-а-у-а ------- прашува 0
tyely-fo-ira t___________ t-e-y-f-n-r- ------------ tyelyefonira
Pitao / pitala sam. Јас-п-ашав. Ј__ п______ Ј-с п-а-а-. ----------- Јас прашав. 0
tyely-f----a t___________ t-e-y-f-n-r- ------------ tyelyefonira
Uvijek sam pitao / pitala. Ја- ----гаш--ра--вав. Ј__ с______ п________ Ј-с с-к-г-ш п-а-у-а-. --------------------- Јас секогаш прашував. 0
Јas---el-efo--ra-. Ј__ t_____________ Ј-s t-e-y-f-n-r-v- ------------------ Јas tyelyefonirav.
ispričati ра--а--ва р________ р-с-а-у-а --------- раскажува 0
Ј-- ty--y-f---ra-. Ј__ t_____________ Ј-s t-e-y-f-n-r-v- ------------------ Јas tyelyefonirav.
Ispričao / ispričala sam. Ј-- --ска-ув-в. Ј__ р__________ Ј-с р-с-а-у-а-. --------------- Јас раскажував. 0
Јas---e--efo-ir-v. Ј__ t_____________ Ј-s t-e-y-f-n-r-v- ------------------ Јas tyelyefonirav.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. Ј---ј- -а-каж-в це-ата-----а--а. Ј__ ј_ р_______ ц_____ п________ Ј-с ј- р-с-а-а- ц-л-т- п-и-а-н-. -------------------------------- Јас ја раскажав целата приказна. 0
Јa- ---el- v--em-e --e--ef-nir--. Ј__ t_____ v______ t_____________ Ј-s t-y-l- v-y-m-e t-e-y-f-n-r-v- --------------------------------- Јas tzyelo vryemye tyelyefonirav.
učiti учи у__ у-и --- учи 0
Јas--zy-l- v-ye-y- -yelye-on-ra-. Ј__ t_____ v______ t_____________ Ј-s t-y-l- v-y-m-e t-e-y-f-n-r-v- --------------------------------- Јas tzyelo vryemye tyelyefonirav.
Učio / učila sam. Јас ----. Ј__ у____ Ј-с у-е-. --------- Јас учев. 0
Јa- --y-l- -r-e-y- -yely--o--r-v. Ј__ t_____ v______ t_____________ Ј-s t-y-l- v-y-m-e t-e-y-f-n-r-v- --------------------------------- Јas tzyelo vryemye tyelyefonirav.
Učio / učila sam cijelu večer. Ја- у--в---л---ече-. Ј__ у___ ц___ в_____ Ј-с у-е- ц-л- в-ч-р- -------------------- Јас учев цела вечер. 0
p-as-oo-a p________ p-a-h-o-a --------- prashoova
raditi р-боти р_____ р-б-т- ------ работи 0
p-ash-ova p________ p-a-h-o-a --------- prashoova
Radio / radila sam. Јас раб--е-. Ј__ р_______ Ј-с р-б-т-в- ------------ Јас работев. 0
p-a-ho-va p________ p-a-h-o-a --------- prashoova
Radio / radila sam cijeli dan. Јас-р--от----е--де-. Ј__ р______ ц__ д___ Ј-с р-б-т-в ц-л д-н- -------------------- Јас работев цел ден. 0
Ј-s--ra-h--. Ј__ p_______ Ј-s p-a-h-v- ------------ Јas prashav.
jesti јаде ј___ ј-д- ---- јаде 0
Ј-s pr-sha-. Ј__ p_______ Ј-s p-a-h-v- ------------ Јas prashav.
Jeo / jela sam. Ј--------. Ј__ ј_____ Ј-с ј-д-в- ---------- Јас јадев. 0
Ј-s------a-. Ј__ p_______ Ј-s p-a-h-v- ------------ Јas prashav.
Pojeo / pojela sam svu hranu. Ј----о--зе-ов--е--то -а-ење. Ј__ г_ и_____ ц_____ ј______ Ј-с г- и-е-о- ц-л-т- ј-д-њ-. ---------------------------- Јас го изедов целото јадење. 0
Ј-- s---og--s- --a-ho----. Ј__ s_________ p__________ Ј-s s-e-o-u-s- p-a-h-o-a-. -------------------------- Јas syekoguash prashoovav.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!