Каде-е ----ло-?
К___ е м_______
К-д- е м-б-л-т-
---------------
Каде е мебелот? 0 Јas -or---da paz---o--m.Ј__ m____ d_ p__________Ј-s m-r-m d- p-z-r-o-a-.------------------------Јas moram da pazaroovam.
Ми---еба-ед-н--каф --едн--к---д-.
М_ т____ е___ ш___ и е___ к______
М- т-е-а е-е- ш-а- и е-н- к-м-д-.
---------------------------------
Ми треба еден шкаф и една комода. 0 Ј----o-a- -a pazaroova-.Ј__ m____ d_ p__________Ј-s m-r-m d- p-z-r-o-a-.------------------------Јas moram da pazaroovam.
Ми--р--а-едн- -а----а м-с--- е-е- рег--.
М_ т____ е___ р______ м___ и е___ р_____
М- т-е-а е-н- р-б-т-а м-с- и е-е- р-г-л-
----------------------------------------
Ми треба една работна маса и еден регал. 0 S---m m-ogu-o d---a-oo-a-.S____ m______ d_ n________S-k-m m-o-u-o d- n-k-o-a-.--------------------------Sakam mnoguoo da nakoopam.
М- т-е-а-ед-а -у--а и е--- -л------меч-.
М_ т____ е___ к____ и е___ п______ м____
М- т-е-а е-н- к-к-а и е-н- п-и-а-о м-ч-.
----------------------------------------
Ми треба една кукла и едно плишано мече. 0 Sa-am mnoguoo -- na-o-p--.S____ m______ d_ n________S-k-m m-o-u-o d- n-k-o-a-.--------------------------Sakam mnoguoo da nakoopam.
М---р-б- --н- -у-чал-----ед-- штра-ци-ер.
М_ т____ е___ д_______ и е___ ш__________
М- т-е-а е-н- д-п-а-к- и е-е- ш-р-ф-и-е-.
-----------------------------------------
Ми треба една дупчалка и еден штрафцигер. 0 M- try----t-p---ovi----ha-tiјa--a p--m-.M_ t_______ p______ i k_______ z_ p_____M- t-y-b-a- p-i-o-i i k-a-t-ј- z- p-s-a-----------------------------------------Mi tryebaat plikovi i khartiјa za pisma.
К----------то-?
К___ е н_______
К-д- е н-к-т-т-
---------------
Каде е накитот? 0 Mi -ry-ba-t --ik----i-k---tiј- -------a.M_ t_______ p______ i k_______ z_ p_____M- t-y-b-a- p-i-o-i i k-a-t-ј- z- p-s-a-----------------------------------------Mi tryebaat plikovi i khartiјa za pisma.
Ми--ре-а---н--л---- и --н--------иц-.
М_ т____ е___ л____ и е___ н_________
М- т-е-а е-н- л-н-е и е-н- н-р-к-и-а-
-------------------------------------
Ми треба едно ланче и една нараквица. 0 M- -ryeba----lik--- - k-a-ti-- -a -i-m-.M_ t_______ p______ i k_______ z_ p_____M- t-y-b-a- p-i-o-i i k-a-t-ј- z- p-s-a-----------------------------------------Mi tryebaat plikovi i khartiјa za pisma.
Ми т-еб- е-----р--е- и-о----и.
М_ т____ е___ п_____ и о______
М- т-е-а е-е- п-с-е- и о-е-к-.
------------------------------
Ми треба еден прстен и обетки. 0 M--t-yebaa- p--nka-a-i mar---ri.M_ t_______ p_______ i m________M- t-y-b-a- p-e-k-l- i m-r-y-r-.--------------------------------Mi tryebaat pyenkala i markyeri.
Žene su jednako inteligentne kao muškarci.
U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije.
Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju.
Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju.
Također bolje rješavaju matematičke zadatke.
Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje.
Pa bolje usvajaju jezike.
Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici.
Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije.
Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate.
Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu.
Muški i ženski mozak su drugačije organizirani.
Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga.
To područje kontrolira jezične procese.
K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika.
Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije.
Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji.
Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik.
Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju.
Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome.
Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga.
Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima.
Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj.
Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita.
Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka.
Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak.
S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta.
U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike.
To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi.
Nije u srodstvu s kineskim.
Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla.
Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine.
U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog.
Vijetnamski je tonski jezik.
To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju.
Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti.
U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova.
Jezik danas koristi latinična slova.
Prije su se koristili kineski pisani znakovi.
Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju.
Jezik je još uvijek nedovoljno istražen…
Otkrijte ga, zaista se isplati!