Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   mr भूतकाळ ३

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

८३ [त्र्याऐंशी]

83 [Tryā'ainśī]

भूतकाळ ३

bhūtakāḷa 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski marati igra Više
telefonirati ट---फ-न----े टे___ क__ ट-ल-फ-न क-ण- ------------ टेलिफोन करणे 0
bh---k-ḷ- 3 b________ 3 b-ū-a-ā-a 3 ----------- bhūtakāḷa 3
Telefonirao / telefonirala sam. मी-ट-लि----क---. मी टे___ के__ म- ट-ल-फ-न क-ल-. ---------------- मी टेलिफोन केला. 0
b-ūtakāḷ- 3 b________ 3 b-ū-a-ā-a 3 ----------- bhūtakāḷa 3
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. म- संप-र-ण -े--टेल-फ--व- बोलत ---ो. --ह-त-. मी सं___ वे_ टे_____ बो__ हो__ / हो__ म- स-प-र-ण व-ळ ट-ल-फ-न-र ब-ल- ह-त-. / ह-त-. ------------------------------------------- मी संपूर्ण वेळ टेलिफोनवर बोलत होतो. / होते. 0
ṭēl--hō----a-aṇē ṭ________ k_____ ṭ-l-p-ō-a k-r-ṇ- ---------------- ṭēliphōna karaṇē
pitati व----णे वि___ व-च-र-े ------- विचारणे 0
ṭ-lip--n- --raṇē ṭ________ k_____ ṭ-l-p-ō-a k-r-ṇ- ---------------- ṭēliphōna karaṇē
Pitao / pitala sam. म--व-चा--े. मी वि____ म- व-च-र-े- ----------- मी विचारले. 0
ṭē--p--na--ar--ē ṭ________ k_____ ṭ-l-p-ō-a k-r-ṇ- ---------------- ṭēliphōna karaṇē
Uvijek sam pitao / pitala. मी-न--े--च -िच-र- आल-. मी ने___ वि___ आ__ म- न-ह-म-च व-च-र- आ-ो- ---------------------- मी नेहेमीच विचारत आलो. 0
mī ----p-----k--ā. m_ ṭ________ k____ m- ṭ-l-p-ō-a k-l-. ------------------ mī ṭēliphōna kēlā.
ispričati न-वे---करणे नि___ क__ न-व-द- क-ण- ----------- निवेदन करणे 0
mī ṭē-i--ō-a---lā. m_ ṭ________ k____ m- ṭ-l-p-ō-a k-l-. ------------------ mī ṭēliphōna kēlā.
Ispričao / ispričala sam. मी-न----न -े-े. मी नि___ के__ म- न-व-द- क-ल-. --------------- मी निवेदन केले. 0
mī ṭē------- --lā. m_ ṭ________ k____ m- ṭ-l-p-ō-a k-l-. ------------------ mī ṭēliphōna kēlā.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. म-----्---हाणी--ि-े-----ल-. मी पू__ क__ नि___ के__ म- प-र-ण क-ा-ी न-व-द- क-ल-. --------------------------- मी पूर्ण कहाणी निवेदन केली. 0
M--sa-p-rṇa -ēḷ- ṭ----hōnavara--ō--ta-h-t-- -----ē. M_ s_______ v___ ṭ____________ b_____ h____ / H____ M- s-m-ū-ṇ- v-ḷ- ṭ-l-p-ō-a-a-a b-l-t- h-t-. / H-t-. --------------------------------------------------- Mī sampūrṇa vēḷa ṭēliphōnavara bōlata hōtō. / Hōtē.
učiti श---े------य----रणे शि__ / अ___ क__ श-क-े / अ-्-ा- क-ण- ------------------- शिकणे / अभ्यास करणे 0
Mī s----r-a v-ḷ----li-h----a-- -ō-at---ōt-.-/ Hōtē. M_ s_______ v___ ṭ____________ b_____ h____ / H____ M- s-m-ū-ṇ- v-ḷ- ṭ-l-p-ō-a-a-a b-l-t- h-t-. / H-t-. --------------------------------------------------- Mī sampūrṇa vēḷa ṭēliphōnavara bōlata hōtō. / Hōtē.
Učio / učila sam. मी-शि-ले.-----कल-. मी शि___ / शि___ म- श-क-े- / श-क-ो- ------------------ मी शिकले. / शिकलो. 0
Mī-----ūrṇ---ēḷ- ṭē-iphōna--r- --la-----tō.-/ Hōtē. M_ s_______ v___ ṭ____________ b_____ h____ / H____ M- s-m-ū-ṇ- v-ḷ- ṭ-l-p-ō-a-a-a b-l-t- h-t-. / H-t-. --------------------------------------------------- Mī sampūrṇa vēḷa ṭēliphōnavara bōlata hōtō. / Hōtē.
Učio / učila sam cijelu večer. मी सं---्- सं--या-ा-भ---भ-या--क--ा. मी सं___ सं______ अ___ के__ म- स-प-र-ण स-ध-य-क-ळ-र अ-्-ा- क-ल-. ----------------------------------- मी संपूर्ण संध्याकाळभर अभ्यास केला. 0
V-cār-ṇē V_______ V-c-r-ṇ- -------- Vicāraṇē
raditi काम -र-े का_ क__ क-म क-ण- -------- काम करणे 0
V----a-ē V_______ V-c-r-ṇ- -------- Vicāraṇē
Radio / radila sam. मी------ेले. मी का_ के__ म- क-म क-ल-. ------------ मी काम केले. 0
V-c-r--ē V_______ V-c-r-ṇ- -------- Vicāraṇē
Radio / radila sam cijeli dan. म----र-- -ि-----म के-े. मी पू__ दि__ का_ के__ म- प-र-ण द-व- क-म क-ल-. ----------------------- मी पूर्ण दिवस काम केले. 0
mī-v-cā---ē. m_ v________ m- v-c-r-l-. ------------ mī vicāralē.
jesti जे-णे जे__ ज-व-े ----- जेवणे 0
mī-vi--ra-ē. m_ v________ m- v-c-r-l-. ------------ mī vicāralē.
Jeo / jela sam. म---ेव-ो- /-ज-व--. मी जे___ / जे___ म- ज-व-ो- / ज-व-े- ------------------ मी जेवलो. / जेवले. 0
m- -------ē. m_ v________ m- v-c-r-l-. ------------ mī vicāralē.
Pojeo / pojela sam svu hranu. मी-स-्व ज-व- -ेवलो. /-जेव-े. मी स__ जे__ जे___ / जे___ म- स-्- ज-व- ज-व-ो- / ज-व-े- ---------------------------- मी सर्व जेवण जेवलो. / जेवले. 0
M--n--ēmī-a v--ār-ta --ō. M_ n_______ v_______ ā___ M- n-h-m-c- v-c-r-t- ā-ō- ------------------------- Mī nēhēmīca vicārata ālō.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!