Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   he ‫במסעדה 4‬

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

‫32 [שלושים ושתיים]‬

32 [shloshim ushtaim]

‫במסעדה 4‬

bamis'adah 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. ‫--ם ----צ---- -- ק--ו--בבק-ה.‬ ‫___ א__ צ____ ע_ ק____ ב______ ‫-ע- א-ת צ-י-ס ע- ק-ש-פ ב-ק-ה-‬ ------------------------------- ‫פעם אחת צ’יפס עם קטשופ בבקשה.‬ 0
p-'am--x-----ip--im -----uf b'--q-s--h. p____ a___ c____ i_ q______ b__________ p-'-m a-a- c-i-s i- q-t-h-f b-v-q-s-a-. --------------------------------------- pa'am axat chips im qetshuf b'vaqashah.
I dvaput s majonezom. ‫ופע-י---צ’-פס-ע- מי-נז -בקשה-‬ ‫_______ צ____ ע_ מ____ ב______ ‫-פ-מ-י- צ-י-ס ע- מ-ו-ז ב-ק-ה-‬ ------------------------------- ‫ופעמיים צ’יפס עם מיונז בבקשה.‬ 0
u-a'am-im c-ip--im-m-y-nez b'v-qash-h. u________ c____ i_ m______ b__________ u-a-a-a-m c-i-s i- m-y-n-z b-v-q-s-a-. -------------------------------------- ufa'amaim chips im mayonez b'vaqashah.
I triput prženu kobasicu sa senfom. ‫-שלוש-פעמ-----נ---ו- --וגנות ע- חרדל-בב-ש-.‬ ‫_____ פ____ נ_______ מ______ ע_ ח___ ב______ ‫-ש-ו- פ-מ-ם נ-נ-ק-ו- מ-ו-נ-ת ע- ח-ד- ב-ק-ה-‬ --------------------------------------------- ‫ושלוש פעמים נקניקיות מטוגנות עם חרדל בבקשה.‬ 0
w-s-alos------m-----qni---t---t--a-o- -m x-rdal--'vaqa----. w________ p______ n________ m________ i_ x_____ b__________ w-s-a-o-h p-'-m-m n-q-i-i-t m-t-g-n-t i- x-r-a- b-v-q-s-a-. ----------------------------------------------------------- w'shalosh pe'amim naqniqiot m'tuganot im xardal b'vaqashah.
Kakvo povrće imate? ‫-י-----ק-ת--ש -כם?‬ ‫____ י____ י_ ל____ ‫-י-ו י-ק-ת י- ל-ם-‬ -------------------- ‫אילו ירקות יש לכם?‬ 0
ey-u-ir-qot y-s--lakh--? e___ i_____ y___ l______ e-l- i-a-o- y-s- l-k-e-? ------------------------ eylu iraqot yesh lakhem?
Imate li graha? ‫-- -כ----ועי--‬ ‫__ ל__ ש_______ ‫-ש ל-ם ש-ו-י-?- ---------------- ‫יש לכם שעועית?‬ 0
e--u ----ot--es------em? e___ i_____ y___ l______ e-l- i-a-o- y-s- l-k-e-? ------------------------ eylu iraqot yesh lakhem?
Imate li cvjetače? ‫יש-לכם כ-ו-ית?‬ ‫__ ל__ כ_______ ‫-ש ל-ם כ-ו-י-?- ---------------- ‫יש לכם כרובית?‬ 0
eylu -r--ot----- --kh--? e___ i_____ y___ l______ e-l- i-a-o- y-s- l-k-e-? ------------------------ eylu iraqot yesh lakhem?
Ja rado jedem kukuruz. ‫א-י אוה- / ---י-ס-‬ ‫___ א___ / ת ת_____ ‫-נ- א-ה- / ת ת-ר-.- -------------------- ‫אני אוהב / ת תירס.‬ 0
y-sh--a--em-sh----t? y___ l_____ s_______ y-s- l-k-e- s-'-'-t- -------------------- yesh lakhem sh'u'it?
Ja rado jedem krastavce. ‫-ני---ה--/-ת----פ-נים-‬ ‫___ א___ / ת מ_________ ‫-נ- א-ה- / ת מ-פ-ו-י-.- ------------------------ ‫אני אוהב / ת מלפפונים.‬ 0
y-sh-l---em-kruv--? y___ l_____ k______ y-s- l-k-e- k-u-i-? ------------------- yesh lakhem kruvit?
Ja rado jedem rajčice. ‫א-----ה- --ת----נ-ות.‬ ‫___ א___ / ת ע________ ‫-נ- א-ה- / ת ע-ב-י-ת-‬ ----------------------- ‫אני אוהב / ת עגבניות.‬ 0
y-s- -a--em kr-v-t? y___ l_____ k______ y-s- l-k-e- k-u-i-? ------------------- yesh lakhem kruvit?
Jedete li i Vi rado poriluk? ‫-ת ----א-הב---ת כ--ש--‬ ‫__ / ה א___ / ת כ______ ‫-ת / ה א-ה- / ת כ-י-ה-‬ ------------------------ ‫את / ה אוהב / ת כרישה?‬ 0
yes-----he--kr-vit? y___ l_____ k______ y-s- l-k-e- k-u-i-? ------------------- yesh lakhem kruvit?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? ‫את / - --הב-/ ת כר-- --ו--‬ ‫__ / ה א___ / ת כ___ כ_____ ‫-ת / ה א-ה- / ת כ-ו- כ-ו-?- ---------------------------- ‫את / ה אוהב / ת כרוב כבוש?‬ 0
an- oh---ohe--t-t-r-s. a__ o__________ t_____ a-i o-e-/-h-v-t t-r-s- ---------------------- ani ohev/ohevet tiras.
Jedete li Vi rado i leću? ‫את-/ ה-א-ה- /-- ----ם?‬ ‫__ / ה א___ / ת ע______ ‫-ת / ה א-ה- / ת ע-ש-ם-‬ ------------------------ ‫את / ה אוהב / ת עדשים?‬ 0
a-- -h-v/----e- -ir--. a__ o__________ t_____ a-i o-e-/-h-v-t t-r-s- ---------------------- ani ohev/ohevet tiras.
Jedeš li i ti rado mrkvu? ‫-ת-- ---ו-ב---- ג-ר-‬ ‫__ / ה א___ / ת ג____ ‫-ת / ה א-ה- / ת ג-ר-‬ ---------------------- ‫את / ה אוהב / ת גזר?‬ 0
ani oh-v/oh---t t--as. a__ o__________ t_____ a-i o-e-/-h-v-t t-r-s- ---------------------- ani ohev/ohevet tiras.
Jedeš li i ti rado brokulu? ‫א----ה -וה- --ת ב-וקול--‬ ‫__ / ה א___ / ת ב________ ‫-ת / ה א-ה- / ת ב-ו-ו-י-‬ -------------------------- ‫את / ה אוהב / ת ברוקולי?‬ 0
a-----ev/oh---t -e-afe-on-m. a__ o__________ m___________ a-i o-e-/-h-v-t m-l-f-f-n-m- ---------------------------- ani ohev/ohevet melafefonim.
Jedeš li i ti rado papriku? ‫-ת ----א--ב / ת----ל-‬ ‫__ / ה א___ / ת פ_____ ‫-ת / ה א-ה- / ת פ-פ-?- ----------------------- ‫את / ה אוהב / ת פלפל?‬ 0
a-i--h-v/o--vet -e-af--o--m. a__ o__________ m___________ a-i o-e-/-h-v-t m-l-f-f-n-m- ---------------------------- ani ohev/ohevet melafefonim.
Ja ne volim luk. ‫א-י -א----- - - ב-ל-‬ ‫___ ל_ א___ / ת ב____ ‫-נ- ל- א-ה- / ת ב-ל-‬ ---------------------- ‫אני לא אוהב / ת בצל.‬ 0
a-i -h----hev-t-m-l--e---i-. a__ o__________ m___________ a-i o-e-/-h-v-t m-l-f-f-n-m- ---------------------------- ani ohev/ohevet melafefonim.
Ja ne volim masline. ‫א-י ל- א--ב - --ז-תים-‬ ‫___ ל_ א___ / ת ז______ ‫-נ- ל- א-ה- / ת ז-ת-ם-‬ ------------------------ ‫אני לא אוהב / ת זיתים.‬ 0
a-i-ohe-/o-ev-t agv-n-ot. a__ o__________ a________ a-i o-e-/-h-v-t a-v-n-o-. ------------------------- ani ohev/ohevet agvaniot.
Ja ne volim gljive. ‫א---ל---וה- /-ת--ט-י--.‬ ‫___ ל_ א___ / ת פ_______ ‫-נ- ל- א-ה- / ת פ-ר-ו-.- ------------------------- ‫אני לא אוהב / ת פטריות.‬ 0
an- -he-/o-e-e--agvan--t. a__ o__________ a________ a-i o-e-/-h-v-t a-v-n-o-. ------------------------- ani ohev/ohevet agvaniot.

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!