Zbirka izraza

hr U gradu   »   kk Қалада

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [жиырма бес]

25 [jïırma bes]

Қалада

Qalada

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. М---- ----а--- ба-у к--ек. М____ в_______ б___ к_____ М-ғ-н в-к-а-ғ- б-р- к-р-к- -------------------------- Маған вокзалға бару керек. 0
Qa-ada Q_____ Q-l-d- ------ Qalada
Htio / htjela bih na aerodrom. М-ға--ә---ай-а--а-у--е-ек. М____ ә_______ б___ к_____ М-ғ-н ә-е-а-ғ- б-р- к-р-к- -------------------------- Маған әуежайға бару керек. 0
Q----a Q_____ Q-l-d- ------ Qalada
Htio / htjela bih u centar grada. М--а- -а-- о-та-ығы-- ---у-к-ре-. М____ қ___ о_________ б___ к_____ М-ғ-н қ-л- о-т-л-ғ-н- б-р- к-р-к- --------------------------------- Маған қала орталығына бару керек. 0
M-ğa--v-k-alğa -arw -e--k. M____ v_______ b___ k_____ M-ğ-n v-k-a-ğ- b-r- k-r-k- -------------------------- Mağan vokzalğa barw kerek.
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? В--за-ға--ал-й-бар--м----ад-? В_______ қ____ б_____ б______ В-к-а-ғ- қ-л-й б-р-а- б-л-д-? ----------------------------- Вокзалға қалай барсам болады? 0
Mağ-n--ok-alğ- bar- k-re-. M____ v_______ b___ k_____ M-ğ-n v-k-a-ğ- b-r- k-r-k- -------------------------- Mağan vokzalğa barw kerek.
Kako da dođem do aerodroma? Әуеж--ға ----й------м б-л-д-? Ә_______ қ____ б_____ б______ Ә-е-а-ғ- қ-л-й б-р-а- б-л-д-? ----------------------------- Әуежайға қалай барсам болады? 0
M-ğa- vok-a--a b--w-k--ek. M____ v_______ b___ k_____ M-ğ-n v-k-a-ğ- b-r- k-r-k- -------------------------- Mağan vokzalğa barw kerek.
Kako da dođem do centra grada? Қ--а орт-л-ғына--ала--барсам-----ды? Қ___ о_________ қ____ б_____ б______ Қ-л- о-т-л-ғ-н- қ-л-й б-р-а- б-л-д-? ------------------------------------ Қала орталығына қалай барсам болады? 0
M-ğan--------- b----k-r-k. M____ ä_______ b___ k_____ M-ğ-n ä-e-a-ğ- b-r- k-r-k- -------------------------- Mağan äwejayğa barw kerek.
Trebam taksi. М-ға---а--- к-р--. М____ т____ к_____ М-ғ-н т-к-и к-р-к- ------------------ Маған такси керек. 0
Ma----ä-e------b--w---rek. M____ ä_______ b___ k_____ M-ğ-n ä-e-a-ğ- b-r- k-r-k- -------------------------- Mağan äwejayğa barw kerek.
Trebam plan grada. М--а- қ---ны---а---с--кере-. М____ қ______ к______ к_____ М-ғ-н қ-л-н-ң к-р-а-ы к-р-к- ---------------------------- Маған қаланың картасы керек. 0
Mağ-n-äw-j-y-a b--- ke--k. M____ ä_______ b___ k_____ M-ğ-n ä-e-a-ğ- b-r- k-r-k- -------------------------- Mağan äwejayğa barw kerek.
Trebam hotel. Мағ-н қ--ақ үй кер--. М____ қ____ ү_ к_____ М-ғ-н қ-н-қ ү- к-р-к- --------------------- Маған қонақ үй керек. 0
M---n-q--a-or-a------ b--w-k--ek. M____ q___ o_________ b___ k_____ M-ğ-n q-l- o-t-l-ğ-n- b-r- k-r-k- --------------------------------- Mağan qala ortalığına barw kerek.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Мен жа-ға --л-к --с-- -е- -д-м. М__ ж____ к____ а____ д__ е____ М-н ж-л-а к-л-к а-с-м д-п е-і-. ------------------------------- Мен жалға көлік алсам деп едім. 0
Mağ-- qa-- -rtal-ğ-n- ba-w -e---. M____ q___ o_________ b___ k_____ M-ğ-n q-l- o-t-l-ğ-n- b-r- k-r-k- --------------------------------- Mağan qala ortalığına barw kerek.
Ovdje je moja kreditna kartica. Мі---м-н-ң-нес-----р-а-. М___ м____ н____ к______ М-н- м-н-ң н-с-е к-р-а-. ------------------------ Міне менің несие картам. 0
Ma-a- --la -rt-lı---- ---w ke-ek. M____ q___ o_________ b___ k_____ M-ğ-n q-l- o-t-l-ğ-n- b-r- k-r-k- --------------------------------- Mağan qala ortalığına barw kerek.
Ovdje je moja vozačka dozvola. М-не ме-------гі--ші-куә--г--. М___ м____ ж________ к________ М-н- м-н-ң ж-р-і-у-і к-ә-і-і-. ------------------------------ Міне менің жүргізуші куәлігім. 0
Vok---ğ----l-y-b--s-m --ladı? V_______ q____ b_____ b______ V-k-a-ğ- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ----------------------------- Vokzalğa qalay barsam boladı?
Što ima vidjeti u gradu? Қ-ла-- --------н---а-? Қ_____ к______ н_ б___ Қ-л-д- к-р-т-н н- б-р- ---------------------- Қалада көретін не бар? 0
V--za-ğa -a--y b-rsam---lad-? V_______ q____ b_____ b______ V-k-a-ğ- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ----------------------------- Vokzalğa qalay barsam boladı?
Idite u stari grad. Ес-і-----ға б--ы-ыз. Е___ қ_____ б_______ Е-к- қ-л-ғ- б-р-ң-з- -------------------- Ескі қалаға барыңыз. 0
Vo-zal-a -a-ay-b-------ola--? V_______ q____ b_____ b______ V-k-a-ğ- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ----------------------------- Vokzalğa qalay barsam boladı?
Napravite obilazak grada. Қ-ла---шо-ы--эк-курси--жас---з. Қ_____ ш____ э________ ж_______ Қ-л-н- ш-л-п э-с-у-с-я ж-с-ң-з- ------------------------------- Қаланы шолып экскурсия жасаңыз. 0
Ä--j-yğa -alay bar-a--b--ad-? Ä_______ q____ b_____ b______ Ä-e-a-ğ- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ----------------------------- Äwejayğa qalay barsam boladı?
Idite do luke. П-р--а б--ың--. П_____ б_______ П-р-қ- б-р-ң-з- --------------- Портқа барыңыз. 0
Äweja--a q--ay -a-sa---o--d-? Ä_______ q____ b_____ b______ Ä-e-a-ğ- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ----------------------------- Äwejayğa qalay barsam boladı?
Napravite obilazak luke. По---а --с--р--я жа-----. П_____ э________ ж_______ П-р-қ- э-с-у-с-я ж-с-ң-з- ------------------------- Портқа экскурсия жасаңыз. 0
Ä-e-ayğ--q-lay--a-s-m-bo-a-ı? Ä_______ q____ b_____ b______ Ä-e-a-ğ- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ----------------------------- Äwejayğa qalay barsam boladı?
Koje još znamenitosti postoje? О-а----с-а та-------ай-к--ікті ---ле--ба-? О___ б____ т___ қ_____ к______ ж_____ б___ О-а- б-с-а т-ғ- қ-н-а- к-р-к-і ж-р-е- б-р- ------------------------------------------ Одан басқа тағы қандай көрікті жерлер бар? 0
Qal--ort-l-ğ--- qa--y --------olad-? Q___ o_________ q____ b_____ b______ Q-l- o-t-l-ğ-n- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ------------------------------------ Qala ortalığına qalay barsam boladı?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!