Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   kk Қысқа әңгіме 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [жиырма екі]

22 [jïırma eki]

Қысқа әңгіме 3

Qısqa äñgime 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Pušite li? Теме-і-шегес-з---? Т_____ ш______ б__ Т-м-к- ш-г-с-з б-? ------------------ Темекі шегесіз бе? 0
Q--qa -ñ-ime-3 Q____ ä_____ 3 Q-s-a ä-g-m- 3 -------------- Qısqa äñgime 3
Prije da. Бұ-ы---е-ке---н. Б____ ш_________ Б-р-н ш-к-е-м-н- ---------------- Бұрын шеккенмін. 0
Q--q--äñ-----3 Q____ ä_____ 3 Q-s-a ä-g-m- 3 -------------- Qısqa äñgime 3
Ali sada više ne pušim. Б--а- қ---- -ек--й--н. Б____ қ____ ш_________ Б-р-қ қ-з-р ш-к-е-м-н- ---------------------- Бірақ қазір шекпеймін. 0
T--ek- --g--iz --? T_____ ş______ b__ T-m-k- ş-g-s-z b-? ------------------ Temeki şegesiz be?
Smeta li Vam ako ja pušim? Тем--і-----ем---ар-ы -ме-сіз --? Т_____ ш______ қ____ е______ б__ Т-м-к- ш-к-е-, қ-р-ы е-е-с-з б-? -------------------------------- Темекі шексем, қарсы емессіз бе? 0
Temeki-ş---siz-b-? T_____ ş______ b__ T-m-k- ş-g-s-z b-? ------------------ Temeki şegesiz be?
Ne, apsolutno ne. М-лде қа-сы--------. М____ қ____ е_______ М-л-е қ-р-ы е-е-п-н- -------------------- Мүлде қарсы емеспін. 0
Teme-i---gesiz--e? T_____ ş______ b__ T-m-k- ş-g-s-z b-? ------------------ Temeki şegesiz be?
Ne smeta mi. Маға------ед------мес. М____ о_ к______ е____ М-ғ-н о- к-д-р-і е-е-. ---------------------- Маған ол кедергі емес. 0
B-r-n şe-k--min. B____ ş_________ B-r-n ş-k-e-m-n- ---------------- Burın şekkenmin.
Hoćete li popiti nešto? Бір-е-е--шес-- б-? Б______ і_____ б__ Б-р-е-е і-е-і- б-? ------------------ Бірдеңе ішесіз бе? 0
Bur---şek-en-in. B____ ş_________ B-r-n ş-k-e-m-n- ---------------- Burın şekkenmin.
Jedan konjak? К-нь-к--а? К_____ п__ К-н-я- п-? ---------- Коньяк па? 0
B--ın ş-----m--. B____ ş_________ B-r-n ş-k-e-m-n- ---------------- Burın şekkenmin.
Ne, radije pivo. Ж--,---р- -ұр--ыра-. Ж___ с___ д_________ Ж-қ- с-р- д-р-с-р-қ- -------------------- Жоқ, сыра дұрысырақ. 0
Bi-a- q---- şekp--m--. B____ q____ ş_________ B-r-q q-z-r ş-k-e-m-n- ---------------------- Biraq qazir şekpeymin.
Putujete li mnogo? К-п--аяха----с-з---? К__ с___________ б__ К-п с-я-а-т-й-ы- б-? -------------------- Көп саяхаттайсыз ба? 0
B-r-q ----r -ekp-y--n. B____ q____ ş_________ B-r-q q-z-r ş-k-e-m-n- ---------------------- Biraq qazir şekpeymin.
Da, većinom su to poslovna putovanja. Ия, көбі-е-і---рл-- с--арм--. И__ к_____ і_______ с________ И-, к-б-н- і-к-р-і- с-п-р-е-. ----------------------------- Ия, көбіне іскерлік сапармен. 0
B--a- --zi- ş-kp-ym-n. B____ q____ ş_________ B-r-q q-z-r ş-k-e-m-n- ---------------------- Biraq qazir şekpeymin.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. Бі-----із-қ-з----ұнд- д---лы---м-з. Б____ б__ қ____ м____ д____________ Б-р-қ б-з қ-з-р м-н-а д-м-л-с-а-ы-. ----------------------------------- Бірақ біз қазір мұнда демалыстамыз. 0
Teme---ş------ q--sı--m--siz--e? T_____ ş______ q____ e______ b__ T-m-k- ş-k-e-, q-r-ı e-e-s-z b-? -------------------------------- Temeki şeksem, qarsı emessiz be?
Kakva vrućina! К-- қа-д-й-ыст-қ! К__ қ_____ ы_____ К-н қ-н-а- ы-т-қ- ----------------- Күн қандай ыстық! 0
T-me-- ş--s-m- -a--ı-e-essi--b-? T_____ ş______ q____ e______ b__ T-m-k- ş-k-e-, q-r-ı e-e-s-z b-? -------------------------------- Temeki şeksem, qarsı emessiz be?
Da, danas je stvarno vruće. И-,-бү--н шын---а--а -----. И__ б____ ш______ д_ ы_____ И-, б-г-н ш-н-н-а д- ы-т-қ- --------------------------- Ия, бүгін шынында да ыстық. 0
Te-ek- -ek-------r-ı----ss-- -e? T_____ ş______ q____ e______ b__ T-m-k- ş-k-e-, q-r-ı e-e-s-z b-? -------------------------------- Temeki şeksem, qarsı emessiz be?
Hajdemo na balkon. Б-л----а-ш-ғ--ық. Б_______ ш_______ Б-л-о-ғ- ш-ғ-й-қ- ----------------- Балконға шығайық. 0
Mül---qars---mespi-. M____ q____ e_______ M-l-e q-r-ı e-e-p-n- -------------------- Mülde qarsı emespin.
Sutra će ovdje biti zabava. Ерте- -сы жерде-са-ы---еші---лад-. Е____ о__ ж____ с____ к___ б______ Е-т-ң о-ы ж-р-е с-у-қ к-ш- б-л-д-. ---------------------------------- Ертең осы жерде сауық кеші болады. 0
Mü-de q-rsı-emes-i-. M____ q____ e_______ M-l-e q-r-ı e-e-p-n- -------------------- Mülde qarsı emespin.
Hoćete li i Vi doći? Сі--де-кел-с---бе? С__ д_ к______ б__ С-з д- к-л-с-з б-? ------------------ Сіз де келесіз бе? 0
M--d---ars- -m-s---. M____ q____ e_______ M-l-e q-r-ı e-e-p-n- -------------------- Mülde qarsı emespin.
Da, mi smo također pozvani. И-----з-і-де ш--ыр-ы. И__ б____ д_ ш_______ И-, б-з-і д- ш-қ-р-ы- --------------------- Ия, бізді де шақырды. 0
M-ğan ol ke-e--i eme-. M____ o_ k______ e____ M-ğ-n o- k-d-r-i e-e-. ---------------------- Mağan ol kedergi emes.

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…