Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   am አነስተኛ ንግግር 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [ሃያ ሁለት]

22 [ሃያ ሁለት]

አነስተኛ ንግግር 3

āch’ach’iri nigigiri 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Pušite li? ሲ-ራ--ጨ-ሉ? ሲ__ ያ____ ሲ-ራ ያ-ሳ-? --------- ሲጋራ ያጨሳሉ? 0
ā-h-----iri-ni--g--i-3 ā__________ n_______ 3 ā-h-a-h-i-i n-g-g-r- 3 ---------------------- āch’ach’iri nigigiri 3
Prije da. በ-ት-አጨ- ነበረ። በ__ አ__ ነ___ በ-ት አ-ስ ነ-ረ- ------------ በፊት አጨስ ነበረ። 0
āch-a-h’i-i--i-ig----3 ā__________ n_______ 3 ā-h-a-h-i-i n-g-g-r- 3 ---------------------- āch’ach’iri nigigiri 3
Ali sada više ne pušim. ግን-አ-ን -ላ-ስ-። ግ_ አ__ አ_____ ግ- አ-ን አ-ጨ-ም- ------------- ግን አሁን አላጨስም። 0
sī-ar--y-c-’-s--u? s_____ y__________ s-g-r- y-c-’-s-l-? ------------------ sīgara yach’esalu?
Smeta li Vam ako ja pušim? ሲጋራ--ጨስ ይ-ብሾታ-? ሲ__ ባ__ ይ______ ሲ-ራ ባ-ስ ይ-ብ-ታ-? --------------- ሲጋራ ባጨስ ይረብሾታል? 0
s---ra -a-h’--al-? s_____ y__________ s-g-r- y-c-’-s-l-? ------------------ sīgara yach’esalu?
Ne, apsolutno ne. አያይ-በ-ጹ- ። አ__ በ___ ። አ-ይ በ-ጹ- ። ---------- አያይ በፍጹም ። 0
sī--r- -a-h’esal-? s_____ y__________ s-g-r- y-c-’-s-l-? ------------------ sīgara yach’esalu?
Ne smeta mi. እኔን---ረብ---። እ__ አ_______ እ-ን አ-ረ-ሽ-ም- ------------ እኔን አይረብሽኝም። 0
b-f--- āc-’esi-nebere. b_____ ā______ n______ b-f-t- ā-h-e-i n-b-r-. ---------------------- befīti āch’esi nebere.
Hoćete li popiti nešto? የሆነ -ገ--ይጠ--? የ__ ነ__ ይ____ የ-ነ ነ-ር ይ-ጣ-? ------------- የሆነ ነገር ይጠጣሉ? 0
befī-i ā-h’e-i n-ber-. b_____ ā______ n______ b-f-t- ā-h-e-i n-b-r-. ---------------------- befīti āch’esi nebere.
Jedan konjak? ኮኛክ？ ኮ___ ኮ-ክ- ---- ኮኛክ？ 0
b-f-ti-āch--si ---er-. b_____ ā______ n______ b-f-t- ā-h-e-i n-b-r-. ---------------------- befīti āch’esi nebere.
Ne, radije pivo. አ-ይ።-ቢ- -ሆን እወዳለው። አ___ ቢ_ ቢ__ እ_____ አ-ይ- ቢ- ቢ-ን እ-ዳ-ው- ------------------ አያይ። ቢራ ቢሆን እወዳለው። 0
gin-----------ch’-s-m-. g___ ā____ ā___________ g-n- ā-u-i ā-a-h-e-i-i- ----------------------- gini āhuni ālach’esimi.
Putujete li mnogo? ብ- ጊ- ወ---ላ-ሃ-----ዳሉ? ብ_ ጊ_ ወ_ ሌ_ ሃ__ ይ____ ብ- ጊ- ወ- ሌ- ሃ-ር ይ-ዳ-? --------------------- ብዙ ጊዜ ወደ ሌላ ሃገር ይሄዳሉ? 0
g-n- -----------’--i-i. g___ ā____ ā___________ g-n- ā-u-i ā-a-h-e-i-i- ----------------------- gini āhuni ālach’esimi.
Da, većinom su to poslovna putovanja. አ-- አብ-ኛ---ለስ--ጉ--ች-ናቸ-። አ__ አ_____ ለ__ ጉ___ ና___ አ-፤ አ-ዛ-ዎ- ለ-ራ ጉ-ዎ- ና-ው- ------------------------ አዎ፤ አብዛኛዎቹ ለስራ ጉዞዎች ናቸው። 0
gini --u----l--h-e----. g___ ā____ ā___________ g-n- ā-u-i ā-a-h-e-i-i- ----------------------- gini āhuni ālach’esimi.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. ግን-አ-ን -ኛ ---ት እየወሰድ- -ው። ግ_ አ__ እ_ እ___ እ_____ ነ__ ግ- አ-ን እ- እ-ፍ- እ-ወ-ድ- ነ-። ------------------------- ግን አሁን እኛ እረፍት እየወሰድን ነው። 0
sī-a-----ch-e-i-yire-is----li? s_____ b_______ y_____________ s-g-r- b-c-’-s- y-r-b-s-o-a-i- ------------------------------ sīgara bach’esi yirebishotali?
Kakva vrućina! በጣ- ቃ-- --! በ__ ቃ__ ነ__ በ-ም ቃ-ሎ ነ-! ----------- በጣም ቃጠሎ ነው! 0
sīg-r---------i----eb-s--ta-i? s_____ b_______ y_____________ s-g-r- b-c-’-s- y-r-b-s-o-a-i- ------------------------------ sīgara bach’esi yirebishotali?
Da, danas je stvarno vruće. አ--ዛ- በ-------ነ-። አ_ ዛ_ በ__ ሞ__ ነ__ አ- ዛ- በ-ም ሞ-ት ነ-። ----------------- አዎ ዛሬ በጣም ሞቃት ነው። 0
s--a-a b-ch’-si y---bi---t---? s_____ b_______ y_____________ s-g-r- b-c-’-s- y-r-b-s-o-a-i- ------------------------------ sīgara bach’esi yirebishotali?
Hajdemo na balkon. ወደ -ረ-ዳ-እ-ሂድ። ወ_ በ___ እ____ ወ- በ-ን- እ-ሂ-። ------------- ወደ በረንዳ እንሂድ። 0
ā--yi----its-um--. ā____ b_________ . ā-a-i b-f-t-’-m- . ------------------ āyayi befits’umi .
Sutra će ovdje biti zabava. ነገ---ህ --- --። ነ_ እ__ ድ__ አ__ ነ- እ-ህ ድ-ስ አ-። -------------- ነገ እዚህ ድግስ አለ። 0
ā-a-i-be-its’--- . ā____ b_________ . ā-a-i b-f-t-’-m- . ------------------ āyayi befits’umi .
Hoćete li i Vi doći? እ-ስ-- --ጣሉ? እ____ ይ____ እ-ስ-ም ይ-ጣ-? ----------- እርስዎም ይመጣሉ? 0
ā--yi b--i-s-----. ā____ b_________ . ā-a-i b-f-t-’-m- . ------------------ āyayi befits’umi .
Da, mi smo također pozvani. አዎ።---ም ---ዘናል። አ__ እ__ ተ______ አ-። እ-ም ተ-ብ-ና-። --------------- አዎ። እኛም ተጋብዘናል። 0
i---i---ire---hi---mi. i____ ā_______________ i-ē-i ā-i-e-i-h-n-i-i- ---------------------- inēni āyirebishinyimi.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + amharik (1-100) MP3 amharik (1-100)
Video nije pronađen!

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…