Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   am ሥራዎችን መሮጥ

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [ሃምሳ አንድ]

51 [ሃምሳ አንድ]

ሥራዎችን መሮጥ

āch’ach’iri yesira kiniwunochi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Hoću u knjižnicu. ቤተ-መፅ--- -ሄ- እ-ለጋለ-። ቤ_______ መ__ እ______ ቤ---ፅ-ፍ- መ-ድ እ-ለ-ለ-። -------------------- ቤተ-መፅሃፍት መሄድ እፈለጋለው። 0
ā-h’ach’------si-- -i--w-noc-i ā__________ y_____ k__________ ā-h-a-h-i-i y-s-r- k-n-w-n-c-i ------------------------------ āch’ach’iri yesira kiniwunochi
Hoću u knjižaru. መፅ-ፍ- ---ር-መሄድ እ--ጋ-ው። መ____ መ___ መ__ እ______ መ-ሐ-ት መ-ብ- መ-ድ እ-ለ-ለ-። ---------------------- መፅሐፍት መደብር መሄድ እፈለጋለው። 0
āch’--h-i-i ye--r- -in-wunoc-i ā__________ y_____ k__________ ā-h-a-h-i-i y-s-r- k-n-w-n-c-i ------------------------------ āch’ach’iri yesira kiniwunochi
Hoću do kioska. ጋዜ- መ-- መ-ድ-እፈ-ጋ--። ጋ__ መ__ መ__ እ______ ጋ-ጣ መ-ጫ መ-ድ እ-ለ-ለ-። ------------------- ጋዜጣ መሸጫ መሄድ እፈለጋለው። 0
bēte--et͟s’i----t- -eh-d- -f-lega--w-. b________________ m_____ i___________ b-t---e-͟-’-h-f-t- m-h-d- i-e-e-a-e-i- -------------------------------------- bēte-met͟s’ihafiti mehēdi ifelegalewi.
Hoću posuditi knjigu. መ--ፍ-መ-ደር-እፈ---ው። መ___ መ___ እ______ መ-ሐ- መ-ደ- እ-ለ-ለ-። ----------------- መፅሐፍ መበደር እፈለጋለው። 0
bē-e---t-s’ih-fiti-m---di-if-leg--ew-. b________________ m_____ i___________ b-t---e-͟-’-h-f-t- m-h-d- i-e-e-a-e-i- -------------------------------------- bēte-met͟s’ihafiti mehēdi ifelegalewi.
Hoću kupiti knjigu. መ-ሐ--መግ-ት እፈለጋ-ው። መ___ መ___ እ______ መ-ሐ- መ-ዛ- እ-ለ-ለ-። ----------------- መፅሐፍ መግዛት እፈለጋለው። 0
bē-e---t͟s’i---i-i meh-di ---le-a-ewi. b________________ m_____ i___________ b-t---e-͟-’-h-f-t- m-h-d- i-e-e-a-e-i- -------------------------------------- bēte-met͟s’ihafiti mehēdi ifelegalewi.
Hoću kupiti novine. ጋዜ--መ-ዛ----ለ-ለው። ጋ__ መ___ እ______ ጋ-ጣ መ-ዛ- እ-ለ-ለ-። ---------------- ጋዜጣ መግዛት እፈለጋለው። 0
m---s----ā--t- m-d--ir- ---ēdi i---e---ewi. m___________ m_______ m_____ i___________ m-t-s-i-̣-f-t- m-d-b-r- m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------------- met͟s’iḥāfiti medebiri mehēdi ifelegalewi.
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. መፅሐ---መበ-ር ---ቤተ---ሐፍት--ሄድ --ልጋለው። መ___ ለ____ ወ_ ቤ_______ መ__ እ______ መ-ሐ- ለ-በ-ር ወ- ቤ---ፅ-ፍ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------------------- መፅሐፍ ለመበደር ወደ ቤተ-መፅሐፍት መሄድ እፈልጋለው። 0
met͟--i--ā--ti me-e--ri -e-ēd- ife--ga-e-i. m___________ m_______ m_____ i___________ m-t-s-i-̣-f-t- m-d-b-r- m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------------- met͟s’iḥāfiti medebiri mehēdi ifelegalewi.
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. መ-ሐፍ-ለ---ት--ደ --ሐፍት-መ-ብ- መሄድ-እፈ--ለው። መ___ ለ____ ወ_ መ____ መ___ መ__ እ______ መ-ሐ- ለ-ግ-ት ወ- መ-ሐ-ት መ-ብ- መ-ድ እ-ለ-ለ-። ------------------------------------ መፅሐፍ ለመግዛት ወደ መፅሐፍት መደብር መሄድ እፈለጋለው። 0
met͟s’--̣āfiti-----bi-- me-ēd-----le-alew-. m___________ m_______ m_____ i___________ m-t-s-i-̣-f-t- m-d-b-r- m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------------- met͟s’iḥāfiti medebiri mehēdi ifelegalewi.
Hoću ići do kioska da kupim novine. ጋ-ጣ ለመ-ዛ- -ዜጣ-መሸ- መሄ--እ-----። ጋ__ ለ____ ጋ__ መ__ መ__ እ______ ጋ-ጣ ለ-ግ-ት ጋ-ጣ መ-ጫ መ-ድ እ-ለ-ለ-። ----------------------------- ጋዜጣ ለመግዛት ጋዜጣ መሸጫ መሄድ እፈለጋለው። 0
g---t-a---s-e-h-a-m--ē-i---e-e-a--w-. g______ m________ m_____ i___________ g-z-t-a m-s-e-h-a m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------- gazēt’a meshech’a mehēdi ifelegalewi.
Hoću kod optičara. ወደ -ነፅር-----ሄ- እ-ል--ው። ወ_ መ___ ቤ_ መ__ እ______ ወ- መ-ፅ- ቤ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------- ወደ መነፅር ቤት መሄድ እፈልጋለው። 0
ga---’- -es-e-h’----h-di -fe---al--i. g______ m________ m_____ i___________ g-z-t-a m-s-e-h-a m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------- gazēt’a meshech’a mehēdi ifelegalewi.
Hoću u supermarket. ወ---በ- (--ር-ማርኬ-) መ-- እ---ለ-። ወ_ ገ__ (___ ማ____ መ__ እ______ ወ- ገ-ያ (-ፐ- ማ-ኬ-) መ-ድ እ-ል-ለ-። ----------------------------- ወደ ገበያ (ሱፐር ማርኬት) መሄድ እፈልጋለው። 0
gazēt’- -es---h’a-meh--i-i-e---ale-i. g______ m________ m_____ i___________ g-z-t-a m-s-e-h-a m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------- gazēt’a meshech’a mehēdi ifelegalewi.
Hoću kod pekara. ወደ-ዳቦ -ት-መ---እ-ል---። ወ_ ዳ_ ቤ_ መ__ እ______ ወ- ዳ- ቤ- መ-ድ እ-ል-ለ-። -------------------- ወደ ዳቦ ቤት መሄድ እፈልጋለው። 0
m----’--̣ā-- m---d--i -f---ga--wi. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-b-d-r- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi mebederi ifelegalewi.
Hoću kupiti naočale. መ--- መግ-ት---ልጋ--። መ___ መ___ እ______ መ-ፅ- መ-ዛ- እ-ል-ለ-። ----------------- መነፅር መግዛት እፈልጋለው። 0
m--͟-----ā-- me--der- --e-e--l--i. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-b-d-r- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi mebederi ifelegalewi.
Hoću kupiti voće i povrće. አ--ልት- -ራ---መ-------ጋ-ው። አ_____ ፍ___ መ___ እ______ አ-ክ-ት- ፍ-ፍ- መ-ዛ- እ-ል-ለ-። ------------------------ አትክልትና ፍራፍሬ መግዛት እፈልጋለው። 0
met͟-’i--āfi me----------l-g-le-i. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-b-d-r- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi mebederi ifelegalewi.
Hoću kupiti žemlje i kruh. ዳቦ --ዛ--እ----ው። ዳ_ መ___ እ______ ዳ- መ-ዛ- እ-ል-ለ-። --------------- ዳቦ መግዛት እፈልጋለው። 0
m-t-s’-h------egizat- -f-l-g-l-w-. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi megizati ifelegalewi.
Hoću do optičara da kupim naočale. መነፅ---ም-----ደ-መነ-ር-----ሄድ-እፈ-ጋለው። መ___ ለ____ ወ_ መ___ ቤ_ መ__ እ______ መ-ፅ- ለ-ግ-ት ወ- መ-ፅ- ቤ- መ-ድ እ-ል-ለ-። --------------------------------- መነፅር ለምግዛት ወደ መነፅር ቤት መሄድ እፈልጋለው። 0
met---i-̣--i-meg--ati ----eg--e-i. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi megizati ifelegalewi.
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. አት-ል-- -ራፍ---መ-ዛ- -- ሱ---ማ-ኬት-መ-- እ-ልጋለው። አ_____ ፍ___ ለ____ ወ_ ሱ__ ማ___ መ__ እ______ አ-ክ-ት- ፍ-ፍ- ለ-ግ-ት ወ- ሱ-ር ማ-ኬ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ----------------------------------------- አትክልትና ፍራፍሬ ለመግዛት ወደ ሱፐር ማርኬት መሄድ እፈልጋለው። 0
met--’---ā----egiz--- i--leg-l-w-. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi megizati ifelegalewi.
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. ዳቦ -ምግ-ት--ደ ዳቦ መ-ገ-ያ--ሄ--እፈ-ጋለው። ዳ_ ለ____ ወ_ ዳ_ መ____ መ__ እ______ ዳ- ለ-ግ-ት ወ- ዳ- መ-ገ-ያ መ-ድ እ-ል-ለ-። -------------------------------- ዳቦ ለምግዛት ወደ ዳቦ መጋገሪያ መሄድ እፈልጋለው። 0
g--ē--- -egiz--i--fel-g-l-w-. g______ m_______ i___________ g-z-t-a m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ----------------------------- gazēt’a megizati ifelegalewi.

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!