Zbirka izraza

hr Boje   »   am ቀለሞች

14 [četrnaest]

Boje

Boje

14 [አስራ አራት]

14 [አስራ አራት]

ቀለሞች

k’elemochi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Snijeg je bijel. በረ--ነ----። በ__ ነ_ ነ__ በ-ዶ ነ- ነ-። ---------- በረዶ ነጭ ነው። 0
k’-lem-c-i k_________ k-e-e-o-h- ---------- k’elemochi
Sunce je žuto. ፀሐ---- --። ፀ__ ቢ_ ነ__ ፀ-ይ ቢ- ነ-። ---------- ፀሐይ ቢጫ ነች። 0
k’-le----i k_________ k-e-e-o-h- ---------- k’elemochi
Naranča je narančasta. ብርቱ-ን---ቱካ-----። ብ____ ብ_____ ነ__ ብ-ቱ-ን ብ-ቱ-ና- ነ-። ---------------- ብርቱካን ብርቱካናማ ነች። 0
b-red- -ech’i----i. b_____ n_____ n____ b-r-d- n-c-’- n-w-. ------------------- beredo nech’i newi.
Trešnja je crvena. ቼ- ቀይ-ነው። ቼ_ ቀ_ ነ__ ቼ- ቀ- ነ-። --------- ቼሪ ቀይ ነው። 0
be-e-- n-ch’i---wi. b_____ n_____ n____ b-r-d- n-c-’- n-w-. ------------------- beredo nech’i newi.
Nebo je plavo. ሰ-- -ማ-- ነው። ሰ__ ሰ___ ነ__ ሰ-ይ ሰ-ያ- ነ-። ------------ ሰማይ ሰማያዊ ነው። 0
b-r-do ---------w-. b_____ n_____ n____ b-r-d- n-c-’- n-w-. ------------------- beredo nech’i newi.
Trava je zelena. ሣር --ንጓዴ -ው። ሣ_ አ____ ነ__ ሣ- አ-ን-ዴ ነ-። ------------ ሣር አረንጓዴ ነው። 0
t---e---y- bī-h-a nec--. t͟_______ b_____ n_____ t-s-e-̣-y- b-c-’- n-c-i- ------------------------ t͟s’eḥāyi bīch’a nechi.
Zemlja je smeđa. መሬት -ኒ---። መ__ ቡ_ ነ__ መ-ት ቡ- ነ-። ---------- መሬት ቡኒ ነች። 0
t͟-’eḥ-y----c------chi. t͟_______ b_____ n_____ t-s-e-̣-y- b-c-’- n-c-i- ------------------------ t͟s’eḥāyi bīch’a nechi.
Oblak je siv. ደ-------ነች። ደ__ ግ__ ነ__ ደ-ና ግ-ጫ ነ-። ----------- ደመና ግራጫ ነች። 0
t͟----̣ā-- bīch’- -ec--. t͟_______ b_____ n_____ t-s-e-̣-y- b-c-’- n-c-i- ------------------------ t͟s’eḥāyi bīch’a nechi.
Gume su crne. ጎ--ጥቁር---። ጎ_ ጥ__ ነ__ ጎ- ጥ-ር ነ-። ---------- ጎማ ጥቁር ነች። 0
biritukan---ir-t-k-n--a ---hi. b_________ b___________ n_____ b-r-t-k-n- b-r-t-k-n-m- n-c-i- ------------------------------ biritukani biritukanama nechi.
Koje boje je snijeg? Bijele. በ-- -ን አይ-ት -ው- ነጭ። በ__ ም_ አ___ ነ__ ነ__ በ-ዶ ም- አ-ነ- ነ-? ነ-። ------------------- በረዶ ምን አይነት ነው? ነጭ። 0
bi-it--an- ---it-kanama --c-i. b_________ b___________ n_____ b-r-t-k-n- b-r-t-k-n-m- n-c-i- ------------------------------ biritukani biritukanama nechi.
Koje boje je sunce? Žute. ፀሐይ-ም--አይ-- --?-ቢ-። ፀ__ ም_ አ___ ነ__ ቢ__ ፀ-ይ ም- አ-ነ- ነ-? ቢ-። ------------------- ፀሐይ ምን አይነት ነች? ቢጫ። 0
b-ri---ani b--it-kan--- ----i. b_________ b___________ n_____ b-r-t-k-n- b-r-t-k-n-m- n-c-i- ------------------------------ biritukani biritukanama nechi.
Koje boje je naranča? Narančaste. ብ-ቱ---ም---ይ-- ----------። ብ____ ም_ አ___ ነ__ ብ______ ብ-ቱ-ን ም- አ-ነ- ነ-? ብ-ቱ-ና-። ------------------------- ብርቱካን ምን አይነት ነች? ብርቱካናማ። 0
c-ērī---e---n---. c____ k____ n____ c-ē-ī k-e-i n-w-. ----------------- chērī k’eyi newi.
Koje boje je trešnja? Crvene. ቼሪ-ም- --ነት -----ይ ቼ_ ም_ አ___ ነ__ ቀ_ ቼ- ም- አ-ነ- ነ-? ቀ- ----------------- ቼሪ ምን አይነት ነው? ቀይ 0
c--r- k’e-i-n-wi. c____ k____ n____ c-ē-ī k-e-i n-w-. ----------------- chērī k’eyi newi.
Koje boje je nebo? Plave. ሰ----ን አ--- ነው- -ማያ-። ሰ__ ም_ አ___ ነ__ ሰ____ ሰ-ይ ም- አ-ነ- ነ-? ሰ-ያ-። --------------------- ሰማይ ምን አይነት ነው? ሰማያዊ። 0
chērī -’e-i-ne-i. c____ k____ n____ c-ē-ī k-e-i n-w-. ----------------- chērī k’eyi newi.
Koje boje je trava? Zelene. ሳር-----ይነ- ----አ-ንጓ-። ሳ_ ም_ አ___ ነ__ አ_____ ሳ- ም- አ-ነ- ነ-? አ-ን-ዴ- --------------------- ሳር ምን አይነት ነው? አረንጓዴ። 0
s---y- -e-a--w- ---i. s_____ s_______ n____ s-m-y- s-m-y-w- n-w-. --------------------- semayi semayawī newi.
Koje boje je zemlja? Smeđe. መ-ት ምን--ይ-ት-ነች----። መ__ ም_ አ___ ነ__ ቡ__ መ-ት ም- አ-ነ- ነ-? ቡ-። ------------------- መሬት ምን አይነት ነች? ቡኒ። 0
se---i -e-a-aw- --wi. s_____ s_______ n____ s-m-y- s-m-y-w- n-w-. --------------------- semayi semayawī newi.
Koje boje je oblak? Sive. ደ---ምን --ነት -ች- ግራ-። ደ__ ም_ አ___ ነ__ ግ___ ደ-ና ም- አ-ነ- ነ-? ግ-ጫ- -------------------- ደመና ምን አይነት ነች? ግራጫ። 0
se-a-i -e-ay-wī ne-i. s_____ s_______ n____ s-m-y- s-m-y-w- n-w-. --------------------- semayi semayawī newi.
Koje boje su gume? Crne. ጎ-ዎ------ለም-አላ--?-ጥቁ-። ጎ___ ም_ ቀ__ አ____ ጥ___ ጎ-ዎ- ም- ቀ-ም አ-ቸ-? ጥ-ር- ---------------------- ጎማዎች ምን ቀለም አላቸው? ጥቁር። 0
š--i --------dē----i. š___ ā_________ n____ š-r- ā-e-i-w-d- n-w-. --------------------- šari ārenigwadē newi.

Žene govore drugačije od muškaraca

Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezični obrazac od muškaraca. Često se izražavaju neizravno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste izravnim i jasnim jezikom. Također se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, gospodarstvu ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput obitelji ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene također postavljaju više pitanja. Vjerojatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta natjecanja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Budući da se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerojatno na naš jezik utječu još i drugi čimbenici. Znanost ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pozornije slušati!
Dali si znao?
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 milijuna ljudi to je materinski jezik. Ukupno oko 220 milijuna ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio također jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tomu je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na Karipskim otocima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Tko rado putuje, treba obvezno učiti francuski!