Zbirka izraza

hr Obitelj   »   am የቤተሰብ አባላት

2 [dva]

Obitelj

Obitelj

2 [ሁለት]

2 [ሁለት]

የቤተሰብ አባላት

yebētesebi ābalati

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
djed ወ-ድ አያት ወ__ አ__ ወ-ድ አ-ት ------- ወንድ አያት 0
wenidi-āya-i w_____ ā____ w-n-d- ā-a-i ------------ wenidi āyati
baka ሴት---ት ሴ_ አ__ ሴ- አ-ት ------ ሴት አያት 0
s-t--ā-ati s___ ā____ s-t- ā-a-i ---------- sēti āyati
on i ona እ- ----ሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
is----a is-a i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
otac አባት አ__ አ-ት --- አባት 0
ā-a-i ā____ ā-a-i ----- ābati
majka እናት እ__ እ-ት --- እናት 0
i-a-i i____ i-a-i ----- inati
on i ona እሱ እና እሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
isu--na ---a i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
sin ወ-ድ ልጅ ወ__ ል_ ወ-ድ ል- ------ ወንድ ልጅ 0
wen-d--li-i w_____ l___ w-n-d- l-j- ----------- wenidi liji
kćerka ሴት ልጅ ሴ_ ል_ ሴ- ል- ----- ሴት ልጅ 0
s--i -iji s___ l___ s-t- l-j- --------- sēti liji
on i ona እ- -ና-እሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
is----- -swa i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
brat ወ--ም ወ___ ወ-ድ- ---- ወንድም 0
wenidimi w_______ w-n-d-m- -------- wenidimi
sestra እህት እ__ እ-ት --- እህት 0
ihi-i i____ i-i-i ----- ihiti
on i ona እ- እና -ሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
isu -n- ---a i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
ujak, stric አጎት አ__ አ-ት --- አጎት 0
āgo-i ā____ ā-o-i ----- āgoti
tetka አ-ስት አ___ አ-ስ- ---- አክስት 0
ā--s-ti ā______ ā-i-i-i ------- ākisiti
on i ona እ---- እሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
isu-in--is-a i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
Mi smo obitelj. እ- ቤ-ሰ- -ን። እ_ ቤ___ ነ__ እ- ቤ-ሰ- ነ-። ----------- እኛ ቤተሰብ ነን። 0
i--- ---ese-- -eni. i___ b_______ n____ i-y- b-t-s-b- n-n-. ------------------- inya bētesebi neni.
Obitelj nije mala. ቤ------- አይ-ለም። ቤ___ ት__ አ_____ ቤ-ሰ- ት-ሽ አ-ደ-ም- --------------- ቤተሰቡ ትንሽ አይደለም። 0
bē-esebu--inis-----i-elem-. b_______ t______ ā_________ b-t-s-b- t-n-s-i ā-i-e-e-i- --------------------------- bētesebu tinishi āyidelemi.
Obitelj je velika. ቤተ-ቡ-ትል- -ው። ቤ___ ት__ ነ__ ቤ-ሰ- ት-ቅ ነ-። ------------ ቤተሰቡ ትልቅ ነው። 0
b--e-ebu ti----- ne--. b_______ t______ n____ b-t-s-b- t-l-k-i n-w-. ---------------------- bētesebu tilik’i newi.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su usporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A točno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se također smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Znanstvenici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Dali si znao?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 milijuna ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više tisuća godina. Prvo se govorio na Arapskom poluotoku, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Također ima puno različitih arapskih narječja. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopće ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Tko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Tko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.