Zbirka izraza

hr Obitelj   »   th สมาชิกครอบครัว

2 [dva]

Obitelj

Obitelj

2 [สอง]

sǎwng

สมาชิกครอบครัว

sà-ma-chík-krâwp-krua

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tajlandski igra Više
djed ปู่ ---า ปู่ / ต_ ป-่ / ต- -------- ปู่ / ตา 0
sà--a---i-k-kr--w--krua s____________________ s-̀-m---h-́---r-̂-p-k-u- ------------------------ sà-ma-chík-krâwp-krua
baka ย่- /-ยาย ย่_ / ย__ ย-า / ย-ย --------- ย่า / ยาย 0
sà--a-chi-k---------rua s____________________ s-̀-m---h-́---r-̂-p-k-u- ------------------------ sà-ma-chík-krâwp-krua
on i ona เ-าแล-เธอ เ________ เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
b--̀o--ha b_______ b-o-o-d-a --------- bhòo-dha
otac พ-อ พ่_ พ-อ --- พ่อ 0
b-òo---a b_______ b-o-o-d-a --------- bhòo-dha
majka แม่ แ_ แ-่ --- แม่ 0
bhòo-d-a b_______ b-o-o-d-a --------- bhòo-dha
on i ona เขา-ละ--อ เ________ เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
y----ai y_____ y-̂-y-i ------- yâ-yai
sin ล---าย ลู____ ล-ก-า- ------ ลูกชาย 0
ya---ai y_____ y-̂-y-i ------- yâ-yai
kćerka ล-กสาว ลู____ ล-ก-า- ------ ลูกสาว 0
ya--yai y_____ y-̂-y-i ------- yâ-yai
on i ona เขา-ละ-ธอ เ________ เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
k---------u-̶ k_________ k-̌---æ---u-̶ ------------- kǎo-lǽ-tur̶
brat พ-่ชา- / -้องช-ย พี่___ / น้_____ พ-่-า- / น-อ-ช-ย ---------------- พี่ชาย / น้องชาย 0
ka---------r̶ k_________ k-̌---æ---u-̶ ------------- kǎo-lǽ-tur̶
sestra พี--า- / น--ง--ว พี่___ / น้_____ พ-่-า- / น-อ-ส-ว ---------------- พี่สาว / น้องสาว 0
k----lǽ-t--̶ k_________ k-̌---æ---u-̶ ------------- kǎo-lǽ-tur̶
on i ona เ---ล-เ-อ เ________ เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
pa-w p__ p-̂- ---- pâw
ujak, stric ลุ- ---า /---า ลุ_ / อ_ / น้_ ล-ง / อ- / น-า -------------- ลุง / อา / น้า 0
pâw p__ p-̂- ---- pâw
tetka ป-า-- อา / -้า ป้_ / อ_ / น้_ ป-า / อ- / น-า -------------- ป้า / อา / น้า 0
pâw p__ p-̂- ---- pâw
on i ona เ-าแ--เธอ เ________ เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
m-̂ m_ m-̂ --- mæ̂
Mi smo obitelj. เ---ป็-คร-บคร-วเด-ย--ัน เ__________________ เ-า-ป-น-ร-บ-ร-ว-ด-ย-ก-น ----------------------- เราเป็นครอบครัวเดียวกัน 0
m-̂ m_ m-̂ --- mæ̂
Obitelj nije mala. ค-อ--รัวท-่ไ---ล็ก ค____________ ค-อ-ค-ั-ท-่-ม-เ-็- ------------------ ครอบครัวที่ไม่เล็ก 0
mæ̂ m_ m-̂ --- mæ̂
Obitelj je velika. ค---ค-ั-ใ--่ ค_________ ค-อ-ค-ั-ใ-ญ- ------------ ครอบครัวใหญ่ 0
kǎ--l-́--ur̶ k_________ k-̌---æ---u-̶ ------------- kǎo-lǽ-tur̶

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su usporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A točno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se također smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Znanstvenici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Dali si znao?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 milijuna ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više tisuća godina. Prvo se govorio na Arapskom poluotoku, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Također ima puno različitih arapskih narječja. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopće ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Tko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Tko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.