Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   th คำถาม – อดีตกาล 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [แปดสิบหก]

bhæ̀t-sìp-hòk

คำถาม – อดีตกาล 2

kam-tǎm-à-dèet-gan

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tajlandski igra Više
Koju si kravatu nosio? คุณ-ด--ูก--็-ไ---้---น? คุ_________________ ค-ณ-ด-ผ-ก-น-ค-ท-ส-น-ห-? ----------------------- คุณได้ผูกเน็คไทเส้นไหน? 0
k---t-̌--a--dè-t-g-n k_________________ k-m-t-̌---̀-d-̀-t-g-n --------------------- kam-tǎm-à-dèet-gan
Koji auto si kupio / kupila? ค-ณไ---ื้อ-ถคั--หน? คุ_____________ ค-ณ-ด-ซ-้-ร-ค-น-ห-? ------------------- คุณได้ซื้อรถคันไหน? 0
k---tǎ---̀--e-e----n k_________________ k-m-t-̌---̀-d-̀-t-g-n --------------------- kam-tǎm-à-dèet-gan
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? ค-ณ-ด้--บ-นังสือพ--พ์ฉบ---ห-? คุ____________________ ค-ณ-ด-ร-บ-น-ง-ื-พ-ม-์-บ-บ-ห-? ----------------------------- คุณได้รับหนังสือพิมพ์ฉบับไหน? 0
k-on---̂----̀o--n-́k-ta--sên--ǎi k____________________________ k-o---a-i-p-̀-k-n-́---a---e-n-n-̌- ---------------------------------- koon-dâi-pòok-nék-tai-sên-nǎi
Koga ste vidjeli? คุณได-เห็นใ-ร? คุ__________ ค-ณ-ด-เ-็-ใ-ร- -------------- คุณได้เห็นใคร? 0
koon-d--i----ok--é--t-i--e---n--i k____________________________ k-o---a-i-p-̀-k-n-́---a---e-n-n-̌- ---------------------------------- koon-dâi-pòok-nék-tai-sên-nǎi
Koga ste sreli? คุณ---พบใ--? คุ_________ ค-ณ-ด-พ-ใ-ร- ------------ คุณได้พบใคร? 0
k-on-d-̂i--o-o----́k--ai-se-n-n--i k____________________________ k-o---a-i-p-̀-k-n-́---a---e-n-n-̌- ---------------------------------- koon-dâi-pòok-nék-tai-sên-nǎi
Koga ste prepoznali? คุณ-ด----วามร---ัก--บ-คร? คุ_________________ ค-ณ-ด-ท-ค-า-ร-้-ั-ก-บ-ค-? ------------------------- คุณได้ทำความรู้จักกับใคร? 0
koon---̂i-se---r-́--ka--nǎi k_______________________ k-o---a-i-s-́---o-t-k-n-n-̌- ---------------------------- koon-dâi-séu-rót-kan-nǎi
Kada ste se ustali? ค-ณ------นก-่โ-ง? คุ___________ ค-ณ-ื-น-อ-ก-่-ม-? ----------------- คุณตื่นนอนกี่โมง? 0
k-o--d-̂--s-́u-ro----an---̌i k_______________________ k-o---a-i-s-́---o-t-k-n-n-̌- ---------------------------- koon-dâi-séu-rót-kan-nǎi
Kada ste započeli? ค--เร-่ม---งแต-เม---ไ-? คุ______________ ค-ณ-ร-่-ต-้-แ-่-ม-่-ไ-? ----------------------- คุณเริ่มตั้งแต่เมื่อไร? 0
k-----a---sé---ót--an---̌i k_______________________ k-o---a-i-s-́---o-t-k-n-n-̌- ---------------------------- koon-dâi-séu-rót-kan-nǎi
Kada ste prestali? ค--------ั-ง-ต่เ--่อไ-? คุ_______________ ค-ณ-ส-็-ต-้-แ-่-ม-่-ไ-? ----------------------- คุณเสร็จตั้งแต่เมื่อไร? 0
k-o--dâi-ra----a-n----̌--p-m--hà---̀p-n-̌i k____________________________________ k-o---a-i-r-́---a-n---e-u-p-m-c-a---a-p-n-̌- -------------------------------------------- koon-dâi-ráp-nǎng-sěu-pim-chà-bàp-nǎi
Zašto ste se probudili? ทำ-มค--ถ--ตื่น-อ-? ทำ____________ ท-ไ-ค-ณ-ึ-ต-่-น-น- ------------------ ทำไมคุณถึงตื่นนอน? 0
k-o--d-̂i-r-́--n--ng-sěu-pi--c-à-b-̀p-nǎi k____________________________________ k-o---a-i-r-́---a-n---e-u-p-m-c-a---a-p-n-̌- -------------------------------------------- koon-dâi-ráp-nǎng-sěu-pim-chà-bàp-nǎi
Zašto ste postali učitelj? ท-ไมคุ-ถึ-เป---รู? ทำ____________ ท-ไ-ค-ณ-ึ-เ-็-ค-ู- ------------------ ทำไมคุณถึงเป็นครู? 0
k--n--â--r--p--a----s-̌u--im---à-ba-p-n--i k____________________________________ k-o---a-i-r-́---a-n---e-u-p-m-c-a---a-p-n-̌- -------------------------------------------- koon-dâi-ráp-nǎng-sěu-pim-chà-bàp-nǎi
Zašto ste uzeli taksi? ท--มค-ณถึ-น-่งรถแท-กซ--? ทำ_______________ ท-ไ-ค-ณ-ึ-น-่-ร-แ-็-ซ-่- ------------------------ ทำไมคุณถึงนั่งรถแท็กซี่? 0
ko---da---------rai k________________ k-o---a-i-h-̌---r-i ------------------- koon-dâi-hěn-krai
Odakle ste došli? คุ-มาจ--ท----น? คุ___________ ค-ณ-า-า-ท-่-ห-? --------------- คุณมาจากที่ไหน? 0
k-------i--ěn--rai k________________ k-o---a-i-h-̌---r-i ------------------- koon-dâi-hěn-krai
Kamo ste išli? คุณ-ป--นมา? คุ_________ ค-ณ-ป-ห-ม-? ----------- คุณไปไหนมา? 0
ko-n-d----h----k-ai k________________ k-o---a-i-h-̌---r-i ------------------- koon-dâi-hěn-krai
Gdje ste bili? ค-----ยู่ที--หนม-? คุ____________ ค-ณ-ป-ย-่-ี-ไ-น-า- ------------------ คุณไปอยู่ที่ไหนมา? 0
k-o--d-̂----́p--rai k________________ k-o---a-i-p-́---r-i ------------------- koon-dâi-póp-krai
Kome si pomogao / pomogla? ค-ณ----วยใค---? คุ____________ ค-ณ-ป-่-ย-ค-ม-? --------------- คุณไปช่วยใครมา? 0
ko----âi--óp-k-ai k________________ k-o---a-i-p-́---r-i ------------------- koon-dâi-póp-krai
Kome si pisao / pisala? ค-ณไ-้้้เขียนถึง-คร? คุ_____________ ค-ณ-ด-้-เ-ี-น-ึ-ใ-ร- -------------------- คุณได้้้เขียนถึงใคร? 0
k----d-̂---óp--r-i k________________ k-o---a-i-p-́---r-i ------------------- koon-dâi-póp-krai
Kome si odgovorio / odgovorila? ค-ณ-ด--อ---ร? คุ__________ ค-ณ-ด-ต-บ-ค-? ------------- คุณได้ตอบใคร? 0
ko---da---ta---w-m-róo-j-̀k--------ai k_________________________________ k-o---a-i-t-m-k-a---o-o-j-̀---a-p-k-a- -------------------------------------- koon-dâi-tam-kwam-róo-jàk-gàp-krai

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...