Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   ka შეკითხვა – წარსული 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [ოთხმოცდაექვსი]

86 [otkhmotsdaekvsi]

შეკითხვა – წარსული 2

shek'itkhva – ts'arsuli 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Koju si kravatu nosio? რ---ლ- ჰ-ლსტ-ხი გ---თ-? რ_____ ჰ_______ გ______ რ-მ-ლ- ჰ-ლ-ტ-ხ- გ-კ-თ-? ----------------------- რომელი ჰალსტუხი გეკეთა? 0
ro--l--h--s------ gek'et-? r_____ h_________ g_______ r-m-l- h-l-t-u-h- g-k-e-a- -------------------------- romeli halst'ukhi gek'eta?
Koji auto si kupio / kupila? რ-მ-ლი მ--ქ--ა -ყ---? რ_____ მ______ ი_____ რ-მ-ლ- მ-ნ-ა-ა ი-ი-ე- --------------------- რომელი მანქანა იყიდე? 0
r--e-- man-an- iq---? r_____ m______ i_____ r-m-l- m-n-a-a i-i-e- --------------------- romeli mankana iqide?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? რ-მელ- --ზ-თი--ამო-წე--? რ_____ გ_____ გ_________ რ-მ-ლ- გ-ზ-თ- გ-მ-ი-ე-ე- ------------------------ რომელი გაზეთი გამოიწერე? 0
ro-e-i-m-nk-n- iq-de? r_____ m______ i_____ r-m-l- m-n-a-a i-i-e- --------------------- romeli mankana iqide?
Koga ste vidjeli? ვინ დ-ი----? ვ__ დ_______ ვ-ნ დ-ი-ა-ე- ------------ ვინ დაინახე? 0
r---l- --n-a-a--q--e? r_____ m______ i_____ r-m-l- m-n-a-a i-i-e- --------------------- romeli mankana iqide?
Koga ste sreli? ვის-შ--ვ-ით? ვ__ შ_______ ვ-ს შ-ხ-დ-თ- ------------ ვის შეხვდით? 0
r--eli--azeti-ga-oits---e? r_____ g_____ g___________ r-m-l- g-z-t- g-m-i-s-e-e- -------------------------- romeli gazeti gamoits'ere?
Koga ste prepoznali? ვ-- იცა---? ვ__ ი______ ვ-ნ ი-ა-ი-? ----------- ვინ იცანით? 0
v-n-d---a-h-? v__ d________ v-n d-i-a-h-? ------------- vin dainakhe?
Kada ste se ustali? როდ-- ადე-ით? რ____ ა______ რ-დ-ს ა-ე-ი-? ------------- როდის ადექით? 0
v-- ---n--he? v__ d________ v-n d-i-a-h-? ------------- vin dainakhe?
Kada ste započeli? რ--ის-დ------? რ____ დ_______ რ-დ-ს დ-ი-ყ-თ- -------------- როდის დაიწყეთ? 0
v---d---akhe? v__ d________ v-n d-i-a-h-? ------------- vin dainakhe?
Kada ste prestali? როდი---ე---ი-ე-? რ____ შ_________ რ-დ-ს შ-წ-ვ-ტ-თ- ---------------- როდის შეწყვიტეთ? 0
vis-s--------? v__ s_________ v-s s-e-h-d-t- -------------- vis shekhvdit?
Zašto ste se probudili? რა-ომ გა---იძ-თ? რ____ გ_________ რ-ტ-მ გ-ი-ვ-ძ-თ- ---------------- რატომ გაიღვიძეთ? 0
vi- --e-h--i-? v__ s_________ v-s s-e-h-d-t- -------------- vis shekhvdit?
Zašto ste postali učitelj? რ-ტომ გ--დ-თ--ას-ა--ე--ლ-? რ____ გ_____ მ____________ რ-ტ-მ გ-ხ-ი- მ-ს-ა-ლ-ბ-ლ-? -------------------------- რატომ გახდით მასწავლებელი? 0
v-s she--v-it? v__ s_________ v-s s-e-h-d-t- -------------- vis shekhvdit?
Zašto ste uzeli taksi? რ--ომ ---ე--თ ---სშ-? რ____ ჩ______ ტ______ რ-ტ-მ ჩ-ჯ-ქ-თ ტ-ქ-შ-? --------------------- რატომ ჩაჯექით ტაქსში? 0
vin i--a-i-? v__ i_______ v-n i-s-n-t- ------------ vin itsanit?
Odakle ste došli? სა---ნ---ხ-ედი-? ს_____ მ________ ს-ი-ა- მ-ხ-ე-ი-? ---------------- საიდან მოხვედით? 0
v-n--t-anit? v__ i_______ v-n i-s-n-t- ------------ vin itsanit?
Kamo ste išli? ს-დ---ხ----თ? ს__ წ________ ს-დ წ-ხ-ე-ი-? ------------- სად წახვედით? 0
v-n i--an-t? v__ i_______ v-n i-s-n-t- ------------ vin itsanit?
Gdje ste bili? ს-- ი-ა--თ? ს__ ი______ ს-დ ი-ა-ი-? ----------- სად იყავით? 0
rodi- adeki-? r____ a______ r-d-s a-e-i-? ------------- rodis adekit?
Kome si pomogao / pomogla? ვი--მი-ხმა--? ვ__ მ________ ვ-ს მ-ე-მ-რ-? ------------- ვის მიეხმარე? 0
ro-is-a-eki-? r____ a______ r-d-s a-e-i-? ------------- rodis adekit?
Kome si pisao / pisala? ვ-ს-მ-სწე--? ვ__ მ_______ ვ-ს მ-ს-ე-ე- ------------ ვის მისწერე? 0
r-di--a-eki-? r____ a______ r-d-s a-e-i-? ------------- rodis adekit?
Kome si odgovorio / odgovorila? ვ-ს--პა--ხ-? ვ__ უ_______ ვ-ს უ-ა-უ-ე- ------------ ვის უპასუხე? 0
rod-s ---t-'--t? r____ d_________ r-d-s d-i-s-q-t- ---------------- rodis daits'qet?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...