Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   ka რესტორანში 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [ოცდათერთმეტი]

31 [otsdatertmet'i]

რესტორანში 3

rest'oranshi 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. ც--- კე--ი მსუ--. ც___ კ____ მ_____ ც-ვ- კ-რ-ი მ-უ-ს- ----------------- ცივი კერძი მსურს. 0
tsivi k'e--z--m-urs. t____ k______ m_____ t-i-i k-e-d-i m-u-s- -------------------- tsivi k'erdzi msurs.
Htio / htjela bih salatu. ს-ლათ---სურს. ს_____ მ_____ ს-ლ-თ- მ-უ-ს- ------------- სალათა მსურს. 0
sal--- ---r-. s_____ m_____ s-l-t- m-u-s- ------------- salata msurs.
Htio / htjela bih juhu. სუ-ი ----ს. ს___ მ_____ ს-პ- მ-უ-ს- ----------- სუპი მსურს. 0
s----a-m-ur-. s_____ m_____ s-l-t- m-u-s- ------------- salata msurs.
Htio / htjela bih desert. დე-ერ-ი---ნდ-. დ______ მ_____ დ-ს-რ-ი მ-ნ-ა- -------------- დესერტი მინდა. 0
sal-t----urs. s_____ m_____ s-l-t- m-u-s- ------------- salata msurs.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. ნ-ყი-ი მ-ნდ- ნ-ღებ--. ნ_____ მ____ ნ_______ ნ-ყ-ნ- მ-ნ-ა ნ-ღ-ბ-თ- --------------------- ნაყინი მინდა ნაღებით. 0
s----------. s____ m_____ s-p-i m-u-s- ------------ sup'i msurs.
Htio / htjela bih voće ili sir. მ- მ-ნ-ა --ლი ა--ყ--ლ-. მ_ მ____ ხ___ ა_ ყ_____ მ- მ-ნ-ა ხ-ლ- ა- ყ-ე-ი- ----------------------- მე მინდა ხილი ან ყველი. 0
de-ert----in-a. d_______ m_____ d-s-r-'- m-n-a- --------------- desert'i minda.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. ჩ-ე- ს-უზ-ე გ---და. ჩ___ ს_____ გ______ ჩ-ე- ს-უ-მ- გ-ი-დ-. ------------------- ჩვენ საუზმე გვინდა. 0
na-----min-- --------. n_____ m____ n________ n-q-n- m-n-a n-g-e-i-. ---------------------- naqini minda naghebit.
Htjeli / htjele bismo ručati. ჩ-ენ-ს----- ----დ-. ჩ___ ს_____ გ______ ჩ-ე- ს-დ-ლ- გ-ი-დ-. ------------------- ჩვენ სადილი გვინდა. 0
na-i---min-a -a---b--. n_____ m____ n________ n-q-n- m-n-a n-g-e-i-. ---------------------- naqini minda naghebit.
Htjeli / htjele bismo večerati. ჩვე- --ხ-ამ-----ნდა. ჩ___ ვ______ გ______ ჩ-ე- ვ-ხ-ა-ი გ-ი-დ-. -------------------- ჩვენ ვახშამი გვინდა. 0
n--i-i--i-d--naghe--t. n_____ m____ n________ n-q-n- m-n-a n-g-e-i-. ---------------------- naqini minda naghebit.
Što biste htjeli / htjele za doručak? რა- -ს--ვ-ბ---ა--მე--? რ__ ი_______ ს________ რ-ს ი-უ-ვ-ბ- ს-უ-მ-ზ-? ---------------------- რას ისურვებთ საუზმეზე? 0
me m---- ----i--n--veli. m_ m____ k____ a_ q_____ m- m-n-a k-i-i a- q-e-i- ------------------------ me minda khili an qveli.
Pecivo s marmeladom i medom? ფუნ---ა- ჯ---თ--- --ფლ--? ფ_______ ჯ____ დ_ თ______ ფ-ნ-უ-ა- ჯ-მ-თ დ- თ-ფ-ი-? ------------------------- ფუნთუშას ჯემით და თაფლით? 0
m- ---da--h-li-a--q-e-i. m_ m____ k____ a_ q_____ m- m-n-a k-i-i a- q-e-i- ------------------------ me minda khili an qveli.
Тоst s kobasicom i sirom? ორც-----ა- ძ---ით-დ-----ლ--? ო_________ ძ_____ დ_ ყ______ ო-ც-ო-ი-ა- ძ-ხ-ი- დ- ყ-ე-ი-? ---------------------------- ორცხობილას ძეხვით და ყველით? 0
me-m---a -h-------q--l-. m_ m____ k____ a_ q_____ m- m-n-a k-i-i a- q-e-i- ------------------------ me minda khili an qveli.
Kuhano jaje? მოხარ---ი კ-ერცხი? მ________ კ_______ მ-ხ-რ-უ-ი კ-ე-ც-ი- ------------------ მოხარშული კვერცხი? 0
chven-s-u-m- -v----. c____ s_____ g______ c-v-n s-u-m- g-i-d-. -------------------- chven sauzme gvinda.
Jaje na oko? ერ-ო----რცხი? ე___ კ_______ ე-ბ- კ-ე-ც-ი- ------------- ერბო კვერცხი? 0
ch-e--sa-zm- g-i---. c____ s_____ g______ c-v-n s-u-m- g-i-d-. -------------------- chven sauzme gvinda.
Omlet? ო-ლე--? ო______ ო-ლ-ტ-? ------- ომლეტი? 0
chv-n----zme --i---. c____ s_____ g______ c-v-n s-u-m- g-i-d-. -------------------- chven sauzme gvinda.
Molim još jedan jogurt. თუ შე-ძ--------დე--ერთი--ო----ი. თ_ შ________ კ____ ე___ ი_______ თ- შ-ი-ლ-ბ-, კ-დ-ვ ე-თ- ი-გ-რ-ი- -------------------------------- თუ შეიძლება, კიდევ ერთი იოგურტი. 0
c--e--s-dil- g-----. c____ s_____ g______ c-v-n s-d-l- g-i-d-. -------------------- chven sadili gvinda.
Molim još soli i papra. თ--შ-იძლებ-- --დევ -არილი --------ლ-. თ_ შ________ კ____ მ_____ დ_ პ_______ თ- შ-ი-ლ-ბ-, კ-დ-ვ მ-რ-ლ- დ- პ-ლ-ი-ი- ------------------------------------- თუ შეიძლება, კიდევ მარილი და პილპილი. 0
c--e--sa---i --in-a. c____ s_____ g______ c-v-n s-d-l- g-i-d-. -------------------- chven sadili gvinda.
Molim još jednu čašu vode. თუ შ-იძ-ე----კიდევ ------ი-ა წყ-ლ-. თ_ შ________ კ____ ე___ ჭ___ წ_____ თ- შ-ი-ლ-ბ-, კ-დ-ვ ე-თ- ჭ-ქ- წ-ა-ი- ----------------------------------- თუ შეიძლება, კიდევ ერთი ჭიქა წყალი. 0
ch-en---d-li -v-n-a. c____ s_____ g______ c-v-n s-d-l- g-i-d-. -------------------- chven sadili gvinda.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + gruzijski (1-100) MP3 gruzijski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!