Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   ti ኣብ ቤት መግቢ 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [ሳላሳንሓደን]

31 [salasaniḥadeni]

ኣብ ቤት መግቢ 3

abi bēti megibī 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Htio / htjela bih predjelo. ኣነ-------- ዝ-ላ- -ልየ ኣ_ ቅ__ ም__ ዝ___ ደ__ ኣ- ቅ-ሚ ም-ቢ ዝ-ላ- ደ-የ ------------------- ኣነ ቅድሚ ምግቢ ዝብላዕ ደልየ 0
ab--bēti -eg----3 a__ b___ m_____ 3 a-i b-t- m-g-b- 3 ----------------- abi bēti megibī 3
Htio / htjela bih salatu. ኣነ ሳ-- --የ። ኣ_ ሳ__ ደ___ ኣ- ሳ-ጣ ደ-የ- ----------- ኣነ ሳላጣ ደልየ። 0
abi bē---meg--- 3 a__ b___ m_____ 3 a-i b-t- m-g-b- 3 ----------------- abi bēti megibī 3
Htio / htjela bih juhu. ኣ- መረ----የ። ኣ_ መ__ ደ___ ኣ- መ-ቕ ደ-የ- ----------- ኣነ መረቕ ደልየ። 0
an-----d-m- -ig-bī-z--i-a‘i--el--e a__ k______ m_____ z_______ d_____ a-e k-i-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y- ---------------------------------- ane k’idimī migibī zibila‘i deliye
Htio / htjela bih desert. ኣ- -----ግቢ -ብ-ዕ ደልየ። ኣ_ ድ__ ም__ ዝ___ ደ___ ኣ- ድ-ሪ ም-ቢ ዝ-ላ- ደ-የ- -------------------- ኣነ ድሕሪ ምግቢ ዝብላዕ ደልየ። 0
an---’id-mī migibī z-b---‘---e-i-e a__ k______ m_____ z_______ d_____ a-e k-i-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y- ---------------------------------- ane k’idimī migibī zibila‘i deliye
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. ኣነ-ኣይ-ክ---ምስ-ዛነ-እየ-ዝ-ሊ። ኣ_ ኣ_____ ም_ ዛ_ እ_ ዝ___ ኣ- ኣ-ስ-ሪ- ም- ዛ- እ- ዝ-ሊ- ----------------------- ኣነ ኣይስክሪም ምስ ዛነ እየ ዝደሊ። 0
a-e---idimī----i---z-bi-a‘i--el-ye a__ k______ m_____ z_______ d_____ a-e k-i-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y- ---------------------------------- ane k’idimī migibī zibila‘i deliye
Htio / htjela bih voće ili sir. ኣ--ፍ-ታ-ት -ይ-ፋ-ማጆ-----ደሊ። ኣ_ ፍ____ ወ_ ፋ___ እ_ ዝ___ ኣ- ፍ-ታ-ት ወ- ፋ-ማ- እ- ዝ-ሊ- ------------------------ ኣነ ፍሩታታት ወይ ፋርማጆ እየ ዝደሊ። 0
a-e ---a-’- -e--ye። a__ s______ d______ a-e s-l-t-a d-l-y-። ------------------- ane salat’a deliye።
Htjeli / htjele bismo doručkovati. ን-- -ንቖርስ ደ--። ን__ ክ____ ደ___ ን-ና ክ-ቖ-ስ ደ-ና- -------------- ንሕና ክንቖርስ ደሊና። 0
a-e -a-at’- deliye። a__ s______ d______ a-e s-l-t-a d-l-y-። ------------------- ane salat’a deliye።
Htjeli / htjele bismo ručati. ንሕና -ሳሕ ክንበ-ዕ ---። ን__ ም__ ክ____ ደ___ ን-ና ም-ሕ ክ-በ-ዕ ደ-ና- ------------------ ንሕና ምሳሕ ክንበልዕ ደሊና። 0
a---s-la-’----liye። a__ s______ d______ a-e s-l-t-a d-l-y-። ------------------- ane salat’a deliye።
Htjeli / htjele bismo večerati. ንሕ- -----ንበ-- ደ--። ን__ ድ__ ክ____ ደ___ ን-ና ድ-ር ክ-በ-ዕ ደ-ና- ------------------ ንሕና ድራር ክንበልዕ ደሊና። 0
ane-m-r---’i----i-e። a__ m______ d______ a-e m-r-k-’- d-l-y-። -------------------- ane mereḵ’i deliye።
Što biste htjeli / htjele za doručak? ን-ርሲ -ን----- -ድ-የኩም? ን___ እ___ ኢ_ ዘ______ ን-ር- እ-ታ- ኢ- ዘ-ል-ኩ-? -------------------- ንቁርሲ እንታይ ኢዩ ዘድልየኩም? 0
a------eḵ-- deliye። a__ m______ d______ a-e m-r-k-’- d-l-y-። -------------------- ane mereḵ’i deliye።
Pecivo s marmeladom i medom? ባ------ርማ-ድን መዓ-ን። ባ_ ም_ ማ_____ መ____ ባ- ም- ማ-ማ-ድ- መ-ር-። ------------------ ባኒ ምስ ማርማላድን መዓርን። 0
ane mer--̱-- d--i--። a__ m______ d______ a-e m-r-k-’- d-l-y-። -------------------- ane mereḵ’i deliye።
Тоst s kobasicom i sirom? ቶስት -- ስጋ--ፋር-ጆን። ቶ__ ም_ ስ__ ፋ_____ ቶ-ት ም- ስ-ን ፋ-ማ-ን- ----------------- ቶስት ምስ ስጋን ፋርማጆን። 0
a-e-di--i---mig-b- zi------ --l-ye። a__ d_____ m_____ z_______ d______ a-e d-h-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y-። ----------------------------------- ane diḥirī migibī zibila‘i deliye።
Kuhano jaje? ሓ- ብሱል-እንቋቍሖ? ሓ_ ብ__ እ_____ ሓ- ብ-ል እ-ቋ-ሖ- ------------- ሓደ ብሱል እንቋቍሖ? 0
an- ---̣-rī m-g-bī --bil----------። a__ d_____ m_____ z_______ d______ a-e d-h-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y-። ----------------------------------- ane diḥirī migibī zibila‘i deliye።
Jaje na oko? ሓደ-ዝተጠ----ን---? ሓ_ ዝ____ እ_____ ሓ- ዝ-ጠ-ሰ እ-ቋ-ሖ- --------------- ሓደ ዝተጠብሰ እንቋቍሖ? 0
a----iḥirī---gib---ib--a‘- -e--ye። a__ d_____ m_____ z_______ d______ a-e d-h-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y-። ----------------------------------- ane diḥirī migibī zibila‘i deliye።
Omlet? ሓ- ኦመለ-? ሓ_ ኦ____ ሓ- ኦ-ለ-? -------- ሓደ ኦመለት? 0
a-e -y-s----īmi m--- ------y- ---elī። a__ a__________ m___ z___ i__ z______ a-e a-i-i-i-ī-i m-s- z-n- i-e z-d-l-። ------------------------------------- ane ayisikirīmi misi zane iye zidelī።
Molim još jedan jogurt. ሓንቲ-ር-ኦ እ---ጃ--። ሓ__ ር__ እ_ በ____ ሓ-ቲ ር-ኦ እ- በ-ኹ-። ---------------- ሓንቲ ርጉኦ እባ በጃኹም። 0
ane--yisi---īmi-mis---a-e-i-- z---lī። a__ a__________ m___ z___ i__ z______ a-e a-i-i-i-ī-i m-s- z-n- i-e z-d-l-። ------------------------------------- ane ayisikirīmi misi zane iye zidelī።
Molim još soli i papra. ጨው---------ባ-በ-ኹ-። ጨ__ በ____ እ_ በ____ ጨ-ን በ-በ-ን እ- በ-ኹ-። ------------------ ጨውን በርበረን እባ በጃኹም። 0
ane -yis-kir-mi---si-z-ne i-e z---l-። a__ a__________ m___ z___ i__ z______ a-e a-i-i-i-ī-i m-s- z-n- i-e z-d-l-። ------------------------------------- ane ayisikirīmi misi zane iye zidelī።
Molim još jednu čašu vode. ሓን- ብኬሪ--- ግዳ -ጃኹም። ሓ__ ብ__ ማ_ ግ_ በ____ ሓ-ቲ ብ-ሪ ማ- ግ- በ-ኹ-። ------------------- ሓንቲ ብኬሪ ማይ ግዳ በጃኹም። 0
a-- fi----ta-i w-yi far-m--- -ye zid--ī። a__ f_________ w___ f_______ i__ z______ a-e f-r-t-t-t- w-y- f-r-m-j- i-e z-d-l-። ---------------------------------------- ane firutatati weyi farimajo iye zidelī።

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!