Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 1   »   ti ምኽንያት ምሃብ 1

75 [sedamdeset i pet]

nešto obrazložiti 1

nešto obrazložiti 1

75 [ሰብዓንሓሙሽተን]

75 [sebi‘aniḥamushiteni]

ምኽንያት ምሃብ 1

miẖiniyati mihabi 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Zašto ne dolazite? ስለምን-ይ ዘይ-መጹ? ስ_____ ዘ_____ ስ-ም-ታ- ዘ-ት-ጹ- ------------- ስለምንታይ ዘይትመጹ? 0
mi-̱in---t---i-a-- 1 m_________ m_____ 1 m-h-i-i-a-i m-h-b- 1 -------------------- miẖiniyati mihabi 1
Vrijeme je tako loše. ኣዝዩ ሕ-- ---ት--የ---ሎ። ኣ__ ሕ__ ኩ___ ኣ__ ኣ__ ኣ-ዩ ሕ-ቕ ኩ-ታ- ኣ-ር ኣ-። -------------------- ኣዝዩ ሕማቕ ኩነታት ኣየር ኣሎ። 0
miẖi-i--t--mi-a---1 m_________ m_____ 1 m-h-i-i-a-i m-h-b- 1 -------------------- miẖiniyati mihabi 1
Ne dolazim jer je vrijeme tako loše. ኩነ-- ኣየር --- -ለዘ--ኣይ--እ-‘የ ። ኩ___ ኣ__ ሕ__ ስ___ ኣ_______ ። ኩ-ታ- ኣ-ር ሕ-ቕ ስ-ዘ- ኣ-መ-እ-‘- ። ---------------------------- ኩነታት ኣየር ሕማቕ ስለዘሎ ኣይመጽእን‘የ ። 0
s-le----tay--z--i---et--u? s___________ z____________ s-l-m-n-t-y- z-y-t-m-t-’-? -------------------------- sileminitayi zeyitimets’u?
Zašto on ne dolazi? ን----ም-ታይ--ዩ ዘ-መጽእ? ን_ ስ_____ ኢ_ ዘ_____ ን- ስ-ም-ታ- ኢ- ዘ-መ-እ- ------------------- ንሱ ስለምንታይ ኢዩ ዘይመጽእ? 0
s---m--i-a---ze--t-mets-u? s___________ z____________ s-l-m-n-t-y- z-y-t-m-t-’-? -------------------------- sileminitayi zeyitimets’u?
On nije pozvan. ንሱ------መን-። ን_ ኣ______ ። ን- ኣ-ተ-ደ-ን ። ------------ ንሱ ኣይተዓደመን ። 0
s-lemi----y- zey----e-s’-? s___________ z____________ s-l-m-n-t-y- z-y-t-m-t-’-? -------------------------- sileminitayi zeyitimets’u?
On ne dolazi jer nije pozvan. ስ-ዘ-ተ--- -ይ-ጽእ--እ-፣-። ስ_______ ኣ_____ እ__ ። ስ-ዘ-ተ-ደ- ኣ-መ-እ- እ-፣ ። --------------------- ስለዘይተዓደመ ኣይመጽእን እዩ፣ ። 0
az--- h--ma-̱----une-a-i ---ri ---። a____ ḥ______ k_______ a____ a___ a-i-u h-i-a-̱-i k-n-t-t- a-e-i a-o- ----------------------------------- aziyu ḥimaḵ’i kunetati ayeri alo።
Zašto ne dolaziš? ን-----ም-ታ- -ኻ-ዘይ-መጽ-? ን__ ስ_____ ኢ_ ዘ______ ን-ኻ ስ-ም-ታ- ኢ- ዘ-ት-ጽ-? --------------------- ንስኻ ስለምንታይ ኢኻ ዘይትመጽእ? 0
a-----ḥima--’i-k-ne---------- --o። a____ ḥ______ k_______ a____ a___ a-i-u h-i-a-̱-i k-n-t-t- a-e-i a-o- ----------------------------------- aziyu ḥimaḵ’i kunetati ayeri alo።
Nemam vremena. ኣነ-ግ- -ብለ--። ኣ_ ግ_ የ_____ ኣ- ግ- የ-ለ-ን- ------------ ኣነ ግዜ የብለይን። 0
azi-u -̣i-a-̱’- k---ta-i -y-r- -l-። a____ ḥ______ k_______ a____ a___ a-i-u h-i-a-̱-i k-n-t-t- a-e-i a-o- ----------------------------------- aziyu ḥimaḵ’i kunetati ayeri alo።
Ne dolazim jer nemam vremena. ኣነ---------ለ--ኣይመጽእን--- ። ኣ_ ግ_ ስ______ ኣ________ ። ኣ- ግ- ስ-ዘ-ብ-ይ ኣ-መ-እ-‘-፣ ። ------------------------- ኣነ ግዜ ስለዘይብለይ ኣይመጽእን‘የ፣ ። 0
k-ne--t--ayer- ḥi-a-̱’i--i-----o----m--s-i’i-i‘---። k_______ a____ ḥ______ s_______ a_______________ ። k-n-t-t- a-e-i h-i-a-̱-i s-l-z-l- a-i-e-s-i-i-i-y- ። ---------------------------------------------------- kunetati ayeri ḥimaḵ’i silezelo ayimets’i’ini‘ye ።
Zašto ne ostaneš? ስ----ይ-----ይ---ሕ? ስ_____ ኢ_ ዘ______ ስ-ም-ታ- ኢ- ዘ-ት-ን-? ----------------- ስለምንታይ ኢኻ ዘይትጸንሕ? 0
k-netati---eri-ḥ-m-k----si-e--l- ayi-ets--’-ni‘-e ። k_______ a____ ḥ______ s_______ a_______________ ። k-n-t-t- a-e-i h-i-a-̱-i s-l-z-l- a-i-e-s-i-i-i-y- ። ---------------------------------------------------- kunetati ayeri ḥimaḵ’i silezelo ayimets’i’ini‘ye ።
Moram još raditi. ኣ- ጌ- ክሰ-- -ለኒ። ኣ_ ጌ_ ክ___ ኣ___ ኣ- ጌ- ክ-ር- ኣ-ኒ- --------------- ኣነ ጌና ክሰርሕ ኣለኒ። 0
ku-et-t- a-e--------ḵ-- -il-z-lo ayimet-’i’i-i‘ye-። k_______ a____ ḥ______ s_______ a_______________ ። k-n-t-t- a-e-i h-i-a-̱-i s-l-z-l- a-i-e-s-i-i-i-y- ። ---------------------------------------------------- kunetati ayeri ḥimaḵ’i silezelo ayimets’i’ini‘ye ።
Ne ostajem jer moram još raditi. ኣነ ኣ-ጸ-ሕ- -ኽንያ- ጌና--ሰ-- ስለ-ሎ-። ኣ_ ኣ_____ መ____ ጌ_ ክ___ ስ_____ ኣ- ኣ-ጸ-ሕ- መ-ን-ቱ ጌ- ክ-ር- ስ-ዘ-ኒ- ------------------------------ ኣነ ኣይጸንሕን መኽንያቱ ጌና ክሰርሕ ስለዘሎኒ። 0
ni-u -ile----tay- īyu-z---m-t-’i--? n___ s___________ ī__ z____________ n-s- s-l-m-n-t-y- ī-u z-y-m-t-’-’-? ----------------------------------- nisu sileminitayi īyu zeyimets’i’i?
Zašto već odlazite? ስለም-ታይ -ኸዱ-ኣሎኹ-? ስ_____ ት__ ኣ____ ስ-ም-ታ- ት-ዱ ኣ-ኹ-? ---------------- ስለምንታይ ትኸዱ ኣሎኹም? 0
nis---i-e-in-t-yi-ī----e--m-t--i’i? n___ s___________ ī__ z____________ n-s- s-l-m-n-t-y- ī-u z-y-m-t-’-’-? ----------------------------------- nisu sileminitayi īyu zeyimets’i’i?
Umoran / umorna sam. ደኺ- -ሎኹ። ደ__ ኣ___ ደ-መ ኣ-ኹ- -------- ደኺመ ኣሎኹ። 0
n--u----emi-i--y---yu-zey-m-t-’---? n___ s___________ ī__ z____________ n-s- s-l-m-n-t-y- ī-u z-y-m-t-’-’-? ----------------------------------- nisu sileminitayi īyu zeyimets’i’i?
Odlazim jer sam umoran / umorna. ደኺመ---ዘሎ- ክኸይ--የ-። ደ__ ስ____ ክ_____ ። ደ-መ ስ-ዘ-ኹ ክ-ይ-‘- ። ------------------ ደኺመ ስለዘሎኹ ክኸይድ‘የ ። 0
ni-- ay-te-ad-m--- ። n___ a____________ ። n-s- a-i-e-a-e-e-i ። -------------------- nisu ayite‘ademeni ።
Zašto već odlazite? ስለምን-ይ ድ--ሕ- -ኸ-? ስ_____ ድ_ ሕ_ ት___ ስ-ም-ታ- ድ- ሕ- ት-ዱ- ----------------- ስለምንታይ ድኣ ሕጂ ትኸዱ? 0
ni-u-ay-t--ad-meni ። n___ a____________ ። n-s- a-i-e-a-e-e-i ። -------------------- nisu ayite‘ademeni ።
Već je kasno. ግ- --ዩ-ኢዩ ። ግ_ መ__ ኢ_ ። ግ- መ-ዩ ኢ- ። ----------- ግዜ መስዩ ኢዩ ። 0
nis- a---e-ademe---። n___ a____________ ። n-s- a-i-e-a-e-e-i ። -------------------- nisu ayite‘ademeni ።
Odlazim zato jer je već kasno. መስ- -ለ--ኾነ -ኸይ---የ ። መ__ ስ_ ዝ__ ክ___ እ_ ። መ-ዩ ስ- ዝ-ነ ክ-ይ- እ- ። -------------------- መስዩ ስለ ዝኾነ ክኸይድ እየ ። 0
s-l-ze--t-‘-de-- -yim-ts’i’-ni ---- ። s_______________ a____________ i___ ። s-l-z-y-t-‘-d-m- a-i-e-s-i-i-i i-u- ። ------------------------------------- silezeyite‘ademe ayimets’i’ini iyu፣ ።

Materinji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?

Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak. Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje. Postajemo kreativniji i prilagodljiviji. Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati. Prilikom učenja vježba se pamćenje. Što više učimo to bolje funkcionira. Tko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari. Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu. Stoga brže rješava probleme. Višejezični govornici su također odlučniji. Međutim, kako odlučuju ovisi o jezicima. Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke. Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba. Svi ispitanici su bili dvojezični. Osim materinjeg jezika govorili su još jedan jezik. Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje. Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema. Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge. Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje. Odgovori su se promijenili promjenom jezika! Kad su govorili materinji jezik, ispitanici su izabrali rizik. Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor. Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti. Pritom se također jasno vidjela razlika. Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji. Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku. Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...