Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   ti ቁጽርታት “ኦርዲናል”

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [ሱሳንሓደን]

61 [susaniḥadeni]

ቁጽርታት “ኦርዲናል”

k’uts’iritati “oridīnali”

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Prvi mjesec je siječanj. ቀዳማይ--ር--ጥ----። ቀ___ ወ__ ጥ_ እ__ ቀ-ማ- ወ-ሒ ጥ- እ-። --------------- ቀዳማይ ወርሒ ጥሪ እዩ። 0
k-uts’--i--t- -o-idī--li” k____________ “__________ k-u-s-i-i-a-i “-r-d-n-l-” ------------------------- k’uts’iritati “oridīnali”
Drugi mjesec je veljača. ካ-ኣይ-ወር- ለ-ቲ- እዩ። ካ___ ወ__ ለ___ እ__ ካ-ኣ- ወ-ሒ ለ-ቲ- እ-። ----------------- ካልኣይ ወርሒ ለካቲት እዩ። 0
k’--s’iritati-“o--dīnal-” k____________ “__________ k-u-s-i-i-a-i “-r-d-n-l-” ------------------------- k’uts’iritati “oridīnali”
Treći mjesec je ožujak. ሳ-ሳ- -ር--መጋቢት እዩ። ሳ___ ወ__ መ___ እ__ ሳ-ሳ- ወ-ሒ መ-ቢ- እ-። ----------------- ሳልሳይ ወርሒ መጋቢት እዩ። 0
k-ed-mayi--er-h---t--rī iyu። k________ w_____ t____ i___ k-e-a-a-i w-r-h-ī t-i-ī i-u- ---------------------------- k’edamayi weriḥī t’irī iyu።
Četvrti mjesec je travanj. ራ--ይ -ርሒ-ሚያ-ያ --። ራ___ ወ__ ሚ___ እ__ ራ-ዓ- ወ-ሒ ሚ-ዝ- እ-። ----------------- ራብዓይ ወርሒ ሚያዝያ እዩ። 0
k’e--ma-i-----h-ī-t’irī -y-። k________ w_____ t____ i___ k-e-a-a-i w-r-h-ī t-i-ī i-u- ---------------------------- k’edamayi weriḥī t’irī iyu።
Peti mjesec je svibanj. ሓም-ይ-ወ---ጉ-በት-እዩ። ሓ___ ወ__ ጉ___ እ__ ሓ-ሻ- ወ-ሒ ጉ-በ- እ-። ----------------- ሓምሻይ ወርሒ ጉንበት እዩ። 0
k’ed-m--- weri-̣--t---ī-iy-። k________ w_____ t____ i___ k-e-a-a-i w-r-h-ī t-i-ī i-u- ---------------------------- k’edamayi weriḥī t’irī iyu።
Šesti mjesec je lipanj. ሻ------ሒ ሰነ እ-። ሻ___ ወ__ ሰ_ እ__ ሻ-ሻ- ወ-ሒ ሰ- እ-። --------------- ሻድሻይ ወርሒ ሰነ እዩ። 0
k----ay- weri--ī --ka--ti----። k_______ w_____ l_______ i___ k-l-’-y- w-r-h-ī l-k-t-t- i-u- ------------------------------ kali’ayi weriḥī lekatīti iyu።
Šest mjeseci je pola godine. ሽ--ተ ኣ-ርሕ ----ዓመት -ዩ። ሽ___ ኣ___ ፍ__ ዓ__ እ__ ሽ-ሽ- ኣ-ር- ፍ-ቂ ዓ-ት እ-። --------------------- ሽዱሽተ ኣዋርሕ ፍርቂ ዓመት እዩ። 0
k--i’ayi-we--ḥī -ek--ī-i -yu። k_______ w_____ l_______ i___ k-l-’-y- w-r-h-ī l-k-t-t- i-u- ------------------------------ kali’ayi weriḥī lekatīti iyu።
Siječanj, veljača, ožujak, ጥ-- ለካቲ-፣ መጋቢት፣ ጥ__ ለ____ መ____ ጥ-፣ ለ-ቲ-፣ መ-ቢ-፣ --------------- ጥሪ፣ ለካቲት፣ መጋቢት፣ 0
ka---ay------------katī-- i--። k_______ w_____ l_______ i___ k-l-’-y- w-r-h-ī l-k-t-t- i-u- ------------------------------ kali’ayi weriḥī lekatīti iyu።
travanj, svibanj i lipanj. ሚ--ያ፣--ንበ-- ---። ሚ____ ጉ____ ሰ___ ሚ-ዝ-፣ ጉ-በ-ን ሰ-ን- ---------------- ሚያዝያ፣ ጉንበትን ሰነን። 0
sal--ayi --riḥī-meg--īt- --u። s_______ w_____ m_______ i___ s-l-s-y- w-r-h-ī m-g-b-t- i-u- ------------------------------ salisayi weriḥī megabīti iyu።
Sedmi mjesec je srpanj. ሻ-ዓ- -----ምለ-እዩ። ሻ___ ወ__ ሓ__ እ__ ሻ-ዓ- ወ-ሒ ሓ-ለ እ-። ---------------- ሻውዓይ ወርሒ ሓምለ እዩ። 0
sal-s-yi----i--ī--eg-bīti i-u። s_______ w_____ m_______ i___ s-l-s-y- w-r-h-ī m-g-b-t- i-u- ------------------------------ salisayi weriḥī megabīti iyu።
Osmi mjesec je kolovoz. ሻ-ናይ ወ-ሒ ነሓሰ---። ሻ___ ወ__ ነ__ እ__ ሻ-ና- ወ-ሒ ነ-ሰ እ-። ---------------- ሻምናይ ወርሒ ነሓሰ እዩ። 0
sa---a-i-wer---ī meg--ī-i -yu። s_______ w_____ m_______ i___ s-l-s-y- w-r-h-ī m-g-b-t- i-u- ------------------------------ salisayi weriḥī megabīti iyu።
Deveti mjesec je rujan. ታሽ-- ወ---መ--ረም---። ታ___ ወ__ መ____ እ__ ታ-ዓ- ወ-ሒ መ-ከ-ም እ-። ------------------ ታሽዓይ ወርሒ መስከረም እዩ። 0
r-bi‘a---wer---- m-ya-i-a --u። r_______ w_____ m_______ i___ r-b-‘-y- w-r-h-ī m-y-z-y- i-u- ------------------------------ rabi‘ayi weriḥī mīyaziya iyu።
Deseti mjesec je listopad. ዓ-ራ--ወ-- ጥ-ምቲ-እ-። ዓ___ ወ__ ጥ___ እ__ ዓ-ራ- ወ-ሒ ጥ-ም- እ-። ----------------- ዓስራይ ወርሒ ጥቕምቲ እዩ። 0
r--i---i weri-̣ī mīya--ya -yu። r_______ w_____ m_______ i___ r-b-‘-y- w-r-h-ī m-y-z-y- i-u- ------------------------------ rabi‘ayi weriḥī mīyaziya iyu።
Jedanaesti mjesec je studeni. መ---ዓሰ---ደ-ወርሒ---ር -ዩ። መ__ ዓ_____ ወ__ ሕ__ እ__ መ-ል ዓ-ር-ሓ- ወ-ሒ ሕ-ር እ-። ---------------------- መበል ዓሰርተሓደ ወርሒ ሕዳር እዩ። 0
ra-i---i----ih-ī----azi-----u። r_______ w_____ m_______ i___ r-b-‘-y- w-r-h-ī m-y-z-y- i-u- ------------------------------ rabi‘ayi weriḥī mīyaziya iyu።
Dvanaesti mjesec je prosinac. መ-ል--ሰር-ክልተ---ሒ----ስ እዩ። መ__ ዓ______ ወ__ ታ___ እ__ መ-ል ዓ-ር-ክ-ተ ወ-ሒ ታ-ሳ- እ-። ------------------------ መበል ዓሰርተክልተ ወርሒ ታሕሳስ እዩ። 0
ḥ-----a---werih-------b-ti-i--። ḥ________ w_____ g_______ i___ h-a-i-h-y- w-r-h-ī g-n-b-t- i-u- -------------------------------- ḥamishayi weriḥī gunibeti iyu።
Dvanaest mjeseci je jedna godina. ዓሰ-ተ----ኣዋርሕ ---ዓመት---ም። ዓ______ ኣ___ ሓ_ ዓ__ እ___ ዓ-ር-ክ-ተ ኣ-ር- ሓ- ዓ-ት እ-ም- ------------------------ ዓሰርተክልተ ኣዋርሕ ሓደ ዓመት እዮም። 0
h--mi-h-y--wer-ḥ--gu---e-i i-u። ḥ________ w_____ g_______ i___ h-a-i-h-y- w-r-h-ī g-n-b-t- i-u- -------------------------------- ḥamishayi weriḥī gunibeti iyu።
Srpanj, kolovoz, rujan, ሓምለ---ሓ---መስ--ም ሓ___ ነ___ መ____ ሓ-ለ- ነ-ሰ- መ-ከ-ም --------------- ሓምለ፣ ነሓሰ፣ መስከረም 0
h-amisha-i w-rih----u-ib--i -yu። ḥ________ w_____ g_______ i___ h-a-i-h-y- w-r-h-ī g-n-b-t- i-u- -------------------------------- ḥamishayi weriḥī gunibeti iyu።
listopad, studeni i prosinac. ጥ-ም-- ሕዳር፣ ታ--ስ ጥ____ ሕ___ ታ___ ጥ-ም-፣ ሕ-ር- ታ-ሳ- --------------- ጥቕምቲ፣ ሕዳር፣ ታሕሳስ 0
s-a--sh-y---er-h-- -e-e--yu። s_________ w_____ s___ i___ s-a-i-h-y- w-r-h-ī s-n- i-u- ---------------------------- shadishayi weriḥī sene iyu።

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Video nije pronađen!

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...