Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   be Парадкавыя лічэбнікі

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [шэсцьдзесят адзін]

61 [shests’dzesyat adzіn]

Парадкавыя лічэбнікі

Paradkavyya lіchebnіkі

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. П---ы-м---- –-студ-е--. П____ м____ – с________ П-р-ы м-с-ц – с-у-з-н-. ----------------------- Першы месяц – студзень. 0
P-ra--a---a l--h---іkі P__________ l_________ P-r-d-a-y-a l-c-e-n-k- ---------------------- Paradkavyya lіchebnіkі
Drugi mjesec je veljača. Д-уг---ес---–---т-. Д____ м____ – л____ Д-у-і м-с-ц – л-т-. ------------------- Другі месяц – люты. 0
Pa-a-k--y-- -іc--b-іkі P__________ l_________ P-r-d-a-y-a l-c-e-n-k- ---------------------- Paradkavyya lіchebnіkі
Treći mjesec je ožujak. Т-эц- ---яц-- са-а-ік. Т____ м____ – с_______ Т-э-і м-с-ц – с-к-в-к- ---------------------- Трэці месяц – сакавік. 0
P--s-y me---ts - -t-dz-n-. P_____ m______ – s________ P-r-h- m-s-a-s – s-u-z-n-. -------------------------- Pershy mesyats – studzen’.
Četvrti mjesec je travanj. Ч-цв--ты-----ц –---а--в--. Ч_______ м____ – к________ Ч-ц-ё-т- м-с-ц – к-а-а-і-. -------------------------- Чацвёрты месяц – красавік. 0
Per-h- m--y----–--t--ze-’. P_____ m______ – s________ P-r-h- m-s-a-s – s-u-z-n-. -------------------------- Pershy mesyats – studzen’.
Peti mjesec je svibanj. Пя-- м-сяц – ---. П___ м____ – м___ П-т- м-с-ц – м-й- ----------------- Пяты месяц – май. 0
P--sh--m-s-ats-– st-d----. P_____ m______ – s________ P-r-h- m-s-a-s – s-u-z-n-. -------------------------- Pershy mesyats – studzen’.
Šesti mjesec je lipanj. Шо--- -есяц-- чэрвень. Ш____ м____ – ч_______ Ш-с-ы м-с-ц – ч-р-е-ь- ---------------------- Шосты месяц – чэрвень. 0
D-u---mes------ l-u-y. D____ m______ – l_____ D-u-і m-s-a-s – l-u-y- ---------------------- Drugі mesyats – lyuty.
Šest mjeseci je pola godine. Шэ--- м-ся-аў-– гэ-а-п---в---од-. Ш____ м______ – г___ п_____ г____ Ш-с-ь м-с-ц-ў – г-т- п-л-в- г-д-. --------------------------------- Шэсць месяцаў – гэта палова года. 0
D--gі---sy-ts-- ly---. D____ m______ – l_____ D-u-і m-s-a-s – l-u-y- ---------------------- Drugі mesyats – lyuty.
Siječanj, veljača, ožujak, Сту----ь, -юты,-сак----, С________ л____ с_______ С-у-з-н-, л-т-, с-к-в-к- ------------------------ Студзень, люты, сакавік, 0
D---- -esy-ts - -yu-y. D____ m______ – l_____ D-u-і m-s-a-s – l-u-y- ---------------------- Drugі mesyats – lyuty.
travanj, svibanj i lipanj. кр-с-в-к- май---ч--в-н-. к________ м__ і ч_______ к-а-а-і-, м-й і ч-р-е-ь- ------------------------ красавік, май і чэрвень. 0
Tr--s- --s-a-s –-sa-----. T_____ m______ – s_______ T-e-s- m-s-a-s – s-k-v-k- ------------------------- Tretsі mesyats – sakavіk.
Sedmi mjesec je srpanj. С-м--мес---- л---н-. С___ м____ – л______ С-м- м-с-ц – л-п-н-. -------------------- Сёмы месяц – ліпень. 0
Tret----esyat- – sa-a-іk. T_____ m______ – s_______ T-e-s- m-s-a-s – s-k-v-k- ------------------------- Tretsі mesyats – sakavіk.
Osmi mjesec je kolovoz. В-сь-ы-ме--ц – ж---ен-. В_____ м____ – ж_______ В-с-м- м-с-ц – ж-і-е-ь- ----------------------- Восьмы месяц – жнівень. 0
T-ets- m-sy-ts - -a-avі-. T_____ m______ – s_______ T-e-s- m-s-a-s – s-k-v-k- ------------------------- Tretsі mesyats – sakavіk.
Deveti mjesec je rujan. Дзе-ят- --с-ц - -ер-сень. Д______ м____ – в________ Д-е-я-ы м-с-ц – в-р-с-н-. ------------------------- Дзевяты месяц – верасень. 0
Chat-vert---e----s-------av--. C_________ m______ – k________ C-a-s-e-t- m-s-a-s – k-a-a-і-. ------------------------------ Chatsverty mesyats – krasavіk.
Deseti mjesec je listopad. Дз----ы м-с-----к-ст-ы--ік. Д______ м____ – к__________ Д-е-я-ы м-с-ц – к-с-р-ч-і-. --------------------------- Дзесяты месяц – кастрычнік. 0
C--ts-e--y--es-a-s-–----savіk. C_________ m______ – k________ C-a-s-e-t- m-s-a-s – k-a-a-і-. ------------------------------ Chatsverty mesyats – krasavіk.
Jedanaesti mjesec je studeni. Адзінацц--ы м-сяц – ліс---ад. А__________ м____ – л________ А-з-н-ц-а-ы м-с-ц – л-с-а-а-. ----------------------------- Адзінаццаты месяц – лістапад. 0
C----vert- mesy-ts-–-krasavі-. C_________ m______ – k________ C-a-s-e-t- m-s-a-s – k-a-a-і-. ------------------------------ Chatsverty mesyats – krasavіk.
Dvanaesti mjesec je prosinac. Д--нацц----м--яц – сн-ж-нь. Д_________ м____ – с_______ Д-а-а-ц-т- м-с-ц – с-е-а-ь- --------------------------- Дванаццаты месяц – снежань. 0
Py--y-m--y----- ma-. P____ m______ – m___ P-a-y m-s-a-s – m-y- -------------------- Pyaty mesyats – may.
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Д--нацца-ь --ся-а- - -э-а -о-. Д_________ м______ – г___ г___ Д-а-а-ц-ц- м-с-ц-ў – г-т- г-д- ------------------------------ Дванаццаць месяцаў – гэта год. 0
P-a-y mes---- --m--. P____ m______ – m___ P-a-y m-s-a-s – m-y- -------------------- Pyaty mesyats – may.
Srpanj, kolovoz, rujan, Л-п-------ів---,--е-а-ень, Л______ ж_______ в________ Л-п-н-, ж-і-е-ь- в-р-с-н-, -------------------------- Ліпень, жнівень, верасень, 0
Py-t--mesy--s – -a-. P____ m______ – m___ P-a-y m-s-a-s – m-y- -------------------- Pyaty mesyats – may.
listopad, studeni i prosinac. ка--р-----,----тапад-і снеж---. к__________ л_______ і с_______ к-с-р-ч-і-, л-с-а-а- і с-е-а-ь- ------------------------------- кастрычнік, лістапад і снежань. 0
S-------e-ya-s-– ch-r-e-’. S_____ m______ – c________ S-o-t- m-s-a-s – c-e-v-n-. -------------------------- Shosty mesyats – cherven’.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...