Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   be Прошлы час 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [восемдзесят адзін]

81 [vosemdzesyat adzіn]

Прошлы час 1

Proshly chas 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
pisati піс--ь п_____ п-с-ц- ------ пісаць 0
Pr--hl- --as 1 P______ c___ 1 P-o-h-y c-a- 1 -------------- Proshly chas 1
On je napisao pismo. Ён-піса- ліст. Ё_ п____ л____ Ё- п-с-ў л-с-. -------------- Ён пісаў ліст. 0
Pr---ly----s-1 P______ c___ 1 P-o-h-y c-a- 1 -------------- Proshly chas 1
A ona je napisala razglednicu. А --а-п-с----пашто--у. А я__ п_____ п________ А я-а п-с-л- п-ш-о-к-. ---------------------- А яна пісала паштоўку. 0
p-sats’ p______ p-s-t-’ ------- pіsats’
čitati чытаць ч_____ ч-т-ц- ------ чытаць 0
pі---s’ p______ p-s-t-’ ------- pіsats’
On je čitao ilustrirani časopis. Ё--ч--а- ч-с-п-с. Ё_ ч____ ч_______ Ё- ч-т-ў ч-с-п-с- ----------------- Ён чытаў часопіс. 0
p---ts’ p______ p-s-t-’ ------- pіsats’
A ona je čitala knjigu. А--на ---а-а к----. А я__ ч_____ к_____ А я-а ч-т-л- к-і-у- ------------------- А яна чытала кнігу. 0
E----s---l--t. E_ p____ l____ E- p-s-u l-s-. -------------- En pіsau lіst.
uzeti уз-ць у____ у-я-ь ----- узяць 0
En-pі--- -іs-. E_ p____ l____ E- p-s-u l-s-. -------------- En pіsau lіst.
On je uzeo cigaretu. Ё--у----цыга-э--. Ё_ у___ ц________ Ё- у-я- ц-г-р-т-. ----------------- Ён узяў цыгарэту. 0
En-p--------t. E_ p____ l____ E- p-s-u l-s-. -------------- En pіsau lіst.
Ona je uzela komad čokolade. Я---ў-яла--а---а-----ал--у. Я__ ў____ к______ ш________ Я-а ў-я-а к-в-л-к ш-к-л-д-. --------------------------- Яна ўзяла кавалак шакаладу. 0
A -a-a--і---a p--hto---. A y___ p_____ p_________ A y-n- p-s-l- p-s-t-u-u- ------------------------ A yana pіsala pashtouku.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Ё- -----я-ер--,---е-----б-ла -ер---. Ё_ б__ н_______ а__ я__ б___ в______ Ё- б-ў н-в-р-ы- а-е я-а б-л- в-р-а-. ------------------------------------ Ён быў няверны, але яна была верная. 0
A----a pіsal- -ash---ku. A y___ p_____ p_________ A y-n- p-s-l- p-s-t-u-u- ------------------------ A yana pіsala pashtouku.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Ё---ы- лян--ы--але яна б-ла --а--н-а-. Ё_ б__ л______ а__ я__ б___ с_________ Ё- б-ў л-н-в-, а-е я-а б-л- с-а-а-н-я- -------------------------------------- Ён быў лянівы, але яна была старанная. 0
A-ya---pіs-l--p--htou--. A y___ p_____ p_________ A y-n- p-s-l- p-s-t-u-u- ------------------------ A yana pіsala pashtouku.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Ё- -ы--бедны, -ле -н-----а б-га-ая. Ё_ б__ б_____ а__ я__ б___ б_______ Ё- б-ў б-д-ы- а-е я-а б-л- б-г-т-я- ----------------------------------- Ён быў бедны, але яна была багатая. 0
c---a-s’ c_______ c-y-a-s- -------- chytats’
On nije imao novaca, nego dugove. У -го н---ы-----ош-й--а-бы-і-па---і. У я__ н_ б___ г______ а б___ п______ У я-о н- б-л- г-о-а-, а б-л- п-з-к-. ------------------------------------ У яго не было грошай, а былі пазыкі. 0
c-y-ats’ c_______ c-y-a-s- -------- chytats’
On nije imao sreće, nego peh. У яго-не----о -а-цав-ння-------і--яў-а--. У я__ н_ б___ ш__________ а б___ н_______ У я-о н- б-л- ш-н-а-а-н-, а б-л- н-ў-а-ы- ----------------------------------------- У яго не было шанцавання, а былі няўдачы. 0
ch-----’ c_______ c-y-a-s- -------- chytats’
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. У яго-не бы-о п-сп--аў, - бы-- права--. У я__ н_ б___ п________ а б___ п_______ У я-о н- б-л- п-с-е-а-, а б-л- п-а-а-ы- --------------------------------------- У яго не было поспехаў, а былі правалы. 0
E- c-------haso-і-. E_ c_____ c________ E- c-y-a- c-a-o-і-. ------------------- En chytau chasopіs.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ё- ---б-ў --д--о---ы- а-быў-нез-д--о----. Ё_ н_ б__ з__________ а б__ н____________ Ё- н- б-ў з-д-в-л-н-, а б-ў н-з-д-в-л-н-. ----------------------------------------- Ён не быў задаволены, а быў незадаволены. 0
En--h---- cha---і-. E_ c_____ c________ E- c-y-a- c-a-o-і-. ------------------- En chytau chasopіs.
On nije bio sretan, nego nesretan. Ён----б-- шч-слі-ы- ---ы---я-ч----. Ё_ н_ б__ ш________ а б__ н________ Ё- н- б-ў ш-а-л-в-, а б-ў н-ш-а-н-. ----------------------------------- Ён не быў шчаслівы, а быў няшчасны. 0
En chytau --a--pі-. E_ c_____ c________ E- c-y-a- c-a-o-і-. ------------------- En chytau chasopіs.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Ён не быў сі----ычн-,-а-б----е-і---т---ы. Ё_ н_ б__ с__________ а б__ н____________ Ё- н- б-ў с-м-а-ы-н-, а б-ў н-с-м-а-ы-н-. ----------------------------------------- Ён не быў сімпатычны, а быў несімпатычны. 0
A-ya-a -h--a-a-knі--. A y___ c______ k_____ A y-n- c-y-a-a k-і-u- --------------------- A yana chytala knіgu.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...