Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   be Прыналежныя займеннікі 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [шэсцьдзесят сем]

67 [shests’dzesyat sem]

Прыналежныя займеннікі 2

Prynalezhnyya zaymennіkі 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
naočale а-у-яры а______ а-у-я-ы ------- акуляры 0
P-yn--ez--y-a za---n---і-2 P____________ z_________ 2 P-y-a-e-h-y-a z-y-e-n-k- 2 -------------------------- Prynalezhnyya zaymennіkі 2
On je zaboravio svoje naočale. Ён заб-ў --ае а-у--ры. Ё_ з____ с___ а_______ Ё- з-б-ў с-а- а-у-я-ы- ---------------------- Ён забыў свае акуляры. 0
P-----ez-n--a--aym-nn-k--2 P____________ z_________ 2 P-y-a-e-h-y-a z-y-e-n-k- 2 -------------------------- Prynalezhnyya zaymennіkі 2
Ma gdje su mu naočale? Д-е-- я-о а-у----? Д__ ж я__ а_______ Д-е ж я-о а-у-я-ы- ------------------ Дзе ж яго акуляры? 0
a----ary a_______ a-u-y-r- -------- akulyary
sat га----н-к г________ г-д-і-н-к --------- гадзіннік 0
a-ul--ry a_______ a-u-y-r- -------- akulyary
Njegov sat je pokvaren. Я---га-з------з---аў--. Я__ г________ з________ Я-о г-д-і-н-к з-а-а-с-. ----------------------- Яго гадзіннік зламаўся. 0
ak-----y a_______ a-u-y-r- -------- akulyary
Sat visi na zidu. Г---інн----і-і-- -а-с-я--. Г________ в_____ н_ с_____ Г-д-і-н-к в-с-ц- н- с-я-е- -------------------------- Гадзіннік вісіць на сцяне. 0
E--zab-u s--- a-u--ar-. E_ z____ s___ a________ E- z-b-u s-a- a-u-y-r-. ----------------------- En zabyu svae akulyary.
putovnica пашп--т п______ п-ш-а-т ------- пашпарт 0
En -a-yu-sv-e a--l--r-. E_ z____ s___ a________ E- z-b-u s-a- a-u-y-r-. ----------------------- En zabyu svae akulyary.
Izgubio je svoju putovnicu. Ён-з-у-----------ш--р-. Ё_ з_____ с___ п_______ Ё- з-у-і- с-о- п-ш-а-т- ----------------------- Ён згубіў свой пашпарт. 0
En -ab-u -vae--ku--ary. E_ z____ s___ a________ E- z-b-u s-a- a-u-y-r-. ----------------------- En zabyu svae akulyary.
Gdje je onda njegova putovnica? Д-- --яго-п-шпа--? Д__ ж я__ п_______ Д-е ж я-о п-ш-а-т- ------------------ Дзе ж яго пашпарт? 0
Dze z----go ak----r-? D__ z_ y___ a________ D-e z- y-g- a-u-y-r-? --------------------- Dze zh yago akulyary?
oni – njihov / njihova / njihovo я-ы –--х я__ – і_ я-ы – і- -------- яны – іх 0
Dz- -h y----a--l--r-? D__ z_ y___ a________ D-e z- y-g- a-u-y-r-? --------------------- Dze zh yago akulyary?
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Д---і--е м--уц-------ці---а---б--ь-о-. Д____ н_ м_____ з______ с____ б_______ Д-е-і н- м-г-ц- з-а-с-і с-а-х б-ц-к-ў- -------------------------------------- Дзеці не могуць знайсці сваіх бацькоў. 0
D------y-g--a---yary? D__ z_ y___ a________ D-e z- y-g- a-u-y-r-? --------------------- Dze zh yago akulyary?
Ali evo njihovi roditelji dolaze! Але--о-ь ід-ц---х-баць--! А__ в___ і____ і_ б______ А-е в-с- і-у-ь і- б-ц-к-! ------------------------- Але вось ідуць іх бацькі! 0
g-d--nn-k g________ g-d-і-n-k --------- gadzіnnіk
Vi – Vaš / Vaša / Vaše В- - --ш В_ – В__ В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
g-d-іn--k g________ g-d-і-n-k --------- gadzіnnіk
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Я---ра--ла Ва-а-п-езд-а--спад-----ле-? Я_ п______ В___ п_______ с_____ М_____ Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а- М-л-р- -------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадар Мюлер? 0
g---іnnіk g________ g-d-і-n-k --------- gadzіnnіk
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Д-- --ш---он------адар -ю-е-? Д__ В___ ж_____ с_____ М_____ Д-е В-ш- ж-н-а- с-а-а- М-л-р- ----------------------------- Дзе Ваша жонка, спадар Мюлер? 0
Y-go g---і-----zla-au-ya. Y___ g________ z_________ Y-g- g-d-і-n-k z-a-a-s-a- ------------------------- Yago gadzіnnіk zlamausya.
Vi – Vaš / Vaša / Vaše В- --В-ш В_ – В__ В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
Y-g---a-z----- zlama-s-a. Y___ g________ z_________ Y-g- g-d-і-n-k z-a-a-s-a- ------------------------- Yago gadzіnnіk zlamausya.
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Я- п-----а----а -а-з---, -п--ары-я Шм-т? Я_ п______ В___ п_______ с________ Ш____ Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадарыня Шміт? 0
Ya-o ----іnn---z--m----a. Y___ g________ z_________ Y-g- g-d-і-n-k z-a-a-s-a- ------------------------- Yago gadzіnnіk zlamausya.
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Дз----ш --ж--сп-д--ын- Ш-іт? Д__ В__ м___ с________ Ш____ Д-е В-ш м-ж- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------- Дзе Ваш муж, спадарыня Шміт? 0
G---іn--- v-s-t-’-n---ts--ne. G________ v______ n_ s_______ G-d-і-n-k v-s-t-’ n- s-s-a-e- ----------------------------- Gadzіnnіk vіsіts’ na stsyane.

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!