Zbirka izraza

hr Negacija 2   »   be Адмаўленне 2

65 [šezdeset i pet]

Negacija 2

Negacija 2

65 [шэсцьдзесят пяць]

65 [shests’dzesyat pyats’]

Адмаўленне 2

Admaulenne 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Je li prsten skup? Ко-ь-а--ара-ое? К_____ д_______ К-л-ц- д-р-г-е- --------------- Кольца дарагое? 0
Ad-aulenn--2 A_________ 2 A-m-u-e-n- 2 ------------ Admaulenne 2
Ne, košta samo stotinu eura. Не- яно ка---е --я---с-о-еў--. Н__ я__ к_____ ў____ с__ е____ Н-, я-о к-ш-у- ў-я-о с-о е-р-. ------------------------------ Не, яно каштуе ўсяго сто еўра. 0
Admaul-nne-2 A_________ 2 A-m-u-e-n- 2 ------------ Admaulenne 2
Ali ja imam samo pedeset. Ал- ў мян- т-лькі ----д-ес-т. А__ ў м___ т_____ п__________ А-е ў м-н- т-л-к- п-ц-д-е-я-. ----------------------------- Але ў мяне толькі пяцьдзесят. 0
K-l-tsa--ar----? K______ d_______ K-l-t-a d-r-g-e- ---------------- Kol’tsa daragoe?
Jesi li već gotov / gotova? Т--ў-о -ат-вы --г-т--а? Т_ ў__ г_____ / г______ Т- ў-о г-т-в- / г-т-в-? ----------------------- Ты ўжо гатовы / гатова? 0
K-l’tsa----ag--? K______ d_______ K-l-t-a d-r-g-e- ---------------- Kol’tsa daragoe?
Ne, još ne. Н-,---ч- не. Н__ я___ н__ Н-, я-ч- н-. ------------ Не, яшчэ не. 0
Ko---s- -ar-go-? K______ d_______ K-l-t-a d-r-g-e- ---------------- Kol’tsa daragoe?
Ali sam uskoro gotov / gotova. Але-ху----я-б-ду---т-вы-- ---о--. А__ х____ я б___ г_____ / г______ А-е х-т-а я б-д- г-т-в- / г-т-в-. --------------------------------- Але хутка я буду гатовы / гатова. 0
Ne- -a-o-kash-ue---y----sto ye-ra. N__ y___ k______ u_____ s__ y_____ N-, y-n- k-s-t-e u-y-g- s-o y-u-a- ---------------------------------- Ne, yano kashtue usyago sto yeura.
Želiš li još juhe? Хо------чэ-су-у? Х____ я___ с____ Х-ч-ш я-ч- с-п-? ---------------- Хочаш яшчэ супу? 0
Ne, -ano k-sht-e usy--o sto ---ra. N__ y___ k______ u_____ s__ y_____ N-, y-n- k-s-t-e u-y-g- s-o y-u-a- ---------------------------------- Ne, yano kashtue usyago sto yeura.
Ne, ne želim više. Не- -ол----е ха--. Н__ б____ н_ х____ Н-, б-л-ш н- х-ч-. ------------------ Не, больш не хачу. 0
Ne, --n---a--tu- us--g----o -eura. N__ y___ k______ u_____ s__ y_____ N-, y-n- k-s-t-e u-y-g- s-o y-u-a- ---------------------------------- Ne, yano kashtue usyago sto yeura.
Ali još jedan sladoled. Ал--ха-- -------н- --р-ж----. А__ х___ я___ а___ м_________ А-е х-ч- я-ч- а-н- м-р-ж-н-е- ----------------------------- Але хачу яшчэ адно марожанае. 0
Al- u myane-t-l’-і-py-ts-dz---at. A__ u m____ t_____ p_____________ A-e u m-a-e t-l-k- p-a-s-d-e-y-t- --------------------------------- Ale u myane tol’kі pyats’dzesyat.
Stanuješ li već dugo ovdje? Ты---о-д--н- --- жывеш? Т_ ў__ д____ т__ ж_____ Т- ў-о д-ў-о т-т ж-в-ш- ----------------------- Ты ўжо даўно тут жывеш? 0
Ale u---ane----’kі--y-----ze--at. A__ u m____ t_____ p_____________ A-e u m-a-e t-l-k- p-a-s-d-e-y-t- --------------------------------- Ale u myane tol’kі pyats’dzesyat.
Ne, tek mjesec dana. Не, --л--і--д-ін-м-ся-. Н__ т_____ а____ м_____ Н-, т-л-к- а-з-н м-с-ц- ----------------------- Не, толькі адзін месяц. 0
A---- m--ne -ol--- p-a--’-z-s-at. A__ u m____ t_____ p_____________ A-e u m-a-e t-l-k- p-a-s-d-e-y-t- --------------------------------- Ale u myane tol’kі pyats’dzesyat.
Ali već poznajem puno ljudi. Але-я--е----ў-о-м-огіх-л-д-е-. А__ я в____ ў__ м_____ л______ А-е я в-д-ю ў-о м-о-і- л-д-е-. ------------------------------ Але я ведаю ўжо многіх людзей. 0
Ty -z-- -atov- --ga-ova? T_ u___ g_____ / g______ T- u-h- g-t-v- / g-t-v-? ------------------------ Ty uzho gatovy / gatova?
Putuješ li sutra kući? Ты ---т-----зеш-да-о-у? Т_ з_____ е____ д______ Т- з-ў-р- е-з-ш д-д-м-? ----------------------- Ты заўтра едзеш дадому? 0
Ty-uz---g------/ g-tov-? T_ u___ g_____ / g______ T- u-h- g-t-v- / g-t-v-? ------------------------ Ty uzho gatovy / gatova?
Ne, tek za vikend. Не, то---і-- кан-ы-т--н-. Н__ т_____ ў к____ т_____ Н-, т-л-к- ў к-н-ы т-д-я- ------------------------- Не, толькі ў канцы тыдня. 0
T---zho----ov- /---tova? T_ u___ g_____ / g______ T- u-h- g-t-v- / g-t-v-? ------------------------ Ty uzho gatovy / gatova?
Ali se vraćam već u nedjelju. Ал- --вяр-аю-я-ў---ў ня--е-ю. А__ я в_______ ў__ ў н_______ А-е я в-р-а-с- ў-о ў н-д-е-ю- ----------------------------- Але я вяртаюся ўжо ў нядзелю. 0
Ne- y--h--e --. N__ y______ n__ N-, y-s-c-e n-. --------------- Ne, yashche ne.
Je li tvoja kćerka već odrasla? Твая--ачк- ўж--дар----я? Т___ д____ ў__ д________ Т-а- д-ч-а ў-о д-р-с-а-? ------------------------ Твая дачка ўжо дарослая? 0
Ne--yas--h----. N__ y______ n__ N-, y-s-c-e n-. --------------- Ne, yashche ne.
Ne, ona ima tek sedamnaest godina. Н-- -й ----к----мнацца-----д--. Н__ ё_ т_____ с_________ г_____ Н-, ё- т-л-к- с-м-а-ц-ц- г-д-ў- ------------------------------- Не, ёй толькі семнаццаць гадоў. 0
N-,-y-s-che---. N__ y______ n__ N-, y-s-c-e n-. --------------- Ne, yashche ne.
Ali ona već ima dečka. А-- - -е ў-о -сць-----е-. А__ ў я_ ў__ ё___ х______ А-е ў я- ў-о ё-ц- х-о-е-. ------------------------- Але ў яе ўжо ёсць хлопец. 0
A-e --u--- -- ---u--a--vy---g-----. A__ k_____ y_ b___ g_____ / g______ A-e k-u-k- y- b-d- g-t-v- / g-t-v-. ----------------------------------- Ale khutka ya budu gatovy / gatova.

Što nam riječi govore

U svijetu postoje milijuni knjiga. Ne zna se koliko ih je do danas napisano. U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja. Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu. Budući da nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet. Svako doba ima svoje knjige. Iz njih se može saznati što je ljudima važno. Nitko, nažalost, ne može pročitati sve knjige. Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige. Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci. Nakon toga sadržaj se može analizirati. Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao. Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi. Tako se može identificirati značenje određenih stvari. Znanstvenici su istražili preko 5 milijuna knjiga. To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća. Ukupno je analizirano oko 500 milijarda riječi. Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas. Jezik reflektira ideje i trendove. Riječ muškarci je, na primjer, izgubila na značenju. Danas se koristi rjeđe nego prije. S druge strane, učestalost riječi žene se znatno povećala. Po riječima također možemo vidjeti što rado jedemo. Riječ sladoled je u 50-ima bila jako važna. Nakon toga su postale popularne riječi pizza i pasta . U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ sushi . Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika... Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!