Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   be Знаёміцца

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [тры]

3 [try]

Знаёміцца

Znaemіtstsa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Bog! / Bok! Пр--і-а---! П__________ П-ы-і-а-н-! ----------- Прывітанне! 0
Z---m---t-a Z__________ Z-a-m-t-t-a ----------- Znaemіtstsa
Dobar dan! Д-бр---з-н-! Д____ д_____ Д-б-ы д-е-ь- ------------ Добры дзень! 0
Znae--t-tsa Z__________ Z-a-m-t-t-a ----------- Znaemіtstsa
Kako ste? / Kako si? Я--спр--ы? Я_ с______ Я- с-р-в-? ---------- Як справы? 0
P----t----! P__________ P-y-і-a-n-! ----------- Pryvіtanne!
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? В- з-Е--оп-? В_ з Е______ В- з Е-р-п-? ------------ Вы з Еўропы? 0
Pryv-t--n-! P__________ P-y-і-a-n-! ----------- Pryvіtanne!
Jeste li Vi iz Amerike? В--з ----ы-і? В_ з А_______ В- з А-е-ы-і- ------------- Вы з Амерыкі? 0
P-yvіta---! P__________ P-y-і-a-n-! ----------- Pryvіtanne!
Jeste li Vi iz Azije? В- з-Аз--? В_ з А____ В- з А-і-? ---------- Вы з Азіі? 0
Do--y d-e--! D____ d_____ D-b-y d-e-’- ------------ Dobry dzen’!
U kojem hotelu ste smješteni? У---ой -асц--іцы -ы с---і-і-я? У я___ г________ В_ с_________ У я-о- г-с-і-і-ы В- с-ы-і-і-я- ------------------------------ У якой гасцініцы Вы спыніліся? 0
Do--y--zen-! D____ d_____ D-b-y d-e-’- ------------ Dobry dzen’!
Koliko dugo ste već ovdje? Як---ўно В- ўжо--у-? Я_ д____ В_ ў__ т___ Я- д-ў-о В- ў-о т-т- -------------------- Як даўно Вы ўжо тут? 0
D-b-y d--n-! D____ d_____ D-b-y d-e-’- ------------ Dobry dzen’!
Koliko dugo ostajete? Як-н--оўга-Вы---т? Я_ н______ В_ т___ Я- н-д-ў-а В- т-т- ------------------ Як надоўга Вы тут? 0
Yak spr--y? Y__ s______ Y-k s-r-v-? ----------- Yak spravy?
Dopada li Vam se ovdje? Вам --- п-д-б-ец-а? В__ т__ п__________ В-м т-т п-д-б-е-ц-? ------------------- Вам тут падабаецца? 0
Y-- sp---y? Y__ s______ Y-k s-r-v-? ----------- Yak spravy?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Вы--------і -юды ---а-------к? В_ п_______ с___ н_ а_________ В- п-ы-х-л- с-д- н- а-п-ч-н-к- ------------------------------ Вы прыехалі сюды на адпачынак? 0
Y-- -----y? Y__ s______ Y-k s-r-v-? ----------- Yak spravy?
Posjetite me jednom! Пр-я-дж------а--я---к-л----буд-ь у гос--! П__________ д_ м___ к___________ у г_____ П-ы-з-ж-й-е д- м-н- к-л---е-у-з- у г-с-і- ----------------------------------------- Прыязджайце да мяне калі-небудзь у госці! 0
Vy-z --u--py? V_ z Y_______ V- z Y-u-o-y- ------------- Vy z YEuropy?
Ovo je moja adresa. Во-ь--о--адр-с. В___ м__ а_____ В-с- м-й а-р-с- --------------- Вось мой адрас. 0
V- -----r-p-? V_ z Y_______ V- z Y-u-o-y- ------------- Vy z YEuropy?
Hoćemo li se sutra vidjeti? Мы-па---ым---за--р-? М_ п________ з______ М- п-б-ч-м-я з-ў-р-? -------------------- Мы пабачымся заўтра? 0
V- z ----op-? V_ z Y_______ V- z Y-u-o-y- ------------- Vy z YEuropy?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. Н-----ь, у м-н----- за---н-ваны--інш-- сп-а--. Н_ ж____ у м___ ў__ з___________ і____ с______ Н- ж-л-, у м-н- ў-о з-п-а-а-а-ы- і-ш-я с-р-в-. ---------------------------------------------- На жаль, у мяне ўжо запланаваныя іншыя справы. 0
Vy-z --er--і? V_ z A_______ V- z A-e-y-і- ------------- Vy z Amerykі?
Bok! / Bog! / Zbogom! Бы-а-! Б_____ Б-в-й- ------ Бывай! 0
V------er-k-? V_ z A_______ V- z A-e-y-і- ------------- Vy z Amerykі?
Doviđenja! Д--па-ач----! Д_ п_________ Д- п-б-ч-н-я- ------------- Да пабачэння! 0
Vy - Am-----? V_ z A_______ V- z A-e-y-і- ------------- Vy z Amerykі?
Do uskoro! Да--у-трэчы! Д_ с________ Д- с-с-р-ч-! ------------ Да сустрэчы! 0
Vy -----і? V_ z A____ V- z A-і-? ---------- Vy z Azіі?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!