Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   kk Танысу

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [үш]

3 [üş]

Танысу

Tanısw

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Bog! / Bok! С-ле-! С_____ С-л-м- ------ Салем! 0
S---m! S_____ S-l-m- ------ Salem!
Dobar dan! Қайы-л- кү-! Қ______ к___ Қ-й-р-ы к-н- ------------ Қайырлы күн! 0
Q-y---ı kü-! Q______ k___ Q-y-r-ı k-n- ------------ Qayırlı kün!
Kako ste? / Kako si? Қ--а-сың?------а---з? Қ________ / Қ________ Қ-л-й-ы-? / Қ-л-й-ы-? --------------------- Қалайсың? / Қалайсыз? 0
Qalaysıñ--- Q---y-ız? Q________ / Q________ Q-l-y-ı-? / Q-l-y-ı-? --------------------- Qalaysıñ? / Qalaysız?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Еу--пада-----б-? Е___________ б__ Е-р-п-д-н-ы- б-? ---------------- Еуропадансыз ба? 0
Ew--p-da--ız ba? E___________ b__ E-r-p-d-n-ı- b-? ---------------- Ewropadansız ba?
Jeste li Vi iz Amerike? А--ри--д-нсыз--а? А____________ б__ А-е-и-а-а-с-з б-? ----------------- Америкадансыз ба? 0
A----ka-a-s-----? A____________ b__ A-e-ï-a-a-s-z b-? ----------------- Amerïkadansız ba?
Jeste li Vi iz Azije? А---д-нсыз -а? А_________ б__ А-и-д-н-ы- б-? -------------- Азиядансыз ба? 0
A--ya--ns----a? A__________ b__ A-ï-a-a-s-z b-? --------------- Azïyadansız ba?
U kojem hotelu ste smješteni? Қ-- қо--қ -йг----қ-------? Қ__ қ____ ү___ т__________ Қ-й қ-н-қ ү-г- т-қ-а-ы-ы-? -------------------------- Қай қонақ үйге тоқтадыңыз? 0
Qay-q-n-- ü--e-t---a---ız? Q__ q____ ü___ t__________ Q-y q-n-q ü-g- t-q-a-ı-ı-? -------------------------- Qay qonaq üyge toqtadıñız?
Koliko dugo ste već ovdje? К-л-еңі-ге --нша------? К_________ қ____ б_____ К-л-е-і-г- қ-н-а б-л-ы- ----------------------- Келгеңізге қанша болды? 0
Kel----zge---nşa b-l--? K_________ q____ b_____ K-l-e-i-g- q-n-a b-l-ı- ----------------------- Kelgeñizge qanşa boldı?
Koliko dugo ostajete? М-н-а қа-ш- б-л-с--? М____ қ____ б_______ М-н-а қ-н-а б-л-с-з- -------------------- Мұнда қанша боласыз? 0
Mu--a q-n-a-bol---z? M____ q____ b_______ M-n-a q-n-a b-l-s-z- -------------------- Munda qanşa bolasız?
Dopada li Vam se ovdje? Сіз---б-л же----ай -а? С____ б__ ж__ ұ___ м__ С-з-е б-л ж-р ұ-а- м-? ---------------------- Сізге бұл жер ұнай ма? 0
Si-g--b-l je- -nay---? S____ b__ j__ u___ m__ S-z-e b-l j-r u-a- m-? ---------------------- Sizge bul jer unay ma?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? М-----д-м----қа -ел--ңіз -е? М____ д________ к_______ б__ М-н-а д-м-л-с-а к-л-і-і- б-? ---------------------------- Мұнда демалысқа келдіңіз бе? 0
Mund--de----s-a--e----i- -e? M____ d________ k_______ b__ M-n-a d-m-l-s-a k-l-i-i- b-? ---------------------------- Munda demalısqa keldiñiz be?
Posjetite me jednom! М-ғ-- --нақ---к---ң-з! М____ қ______ к_______ М-ғ-н қ-н-қ-а к-л-ң-з- ---------------------- Маған қонаққа келіңіз! 0
M-ğan-q-naqqa k---ñ--! M____ q______ k_______ M-ğ-n q-n-q-a k-l-ñ-z- ---------------------- Mağan qonaqqa keliñiz!
Ovo je moja adresa. М---- ---ен---м-------ы-. М____ — м____ м__________ М-н-у — м-н-ң м-к-н-а-ы-. ------------------------- Мынау — менің мекенжайым. 0
M-n-w---men-ñ -e---j-yı-. M____ — m____ m__________ M-n-w — m-n-ñ m-k-n-a-ı-. ------------------------- Mınaw — meniñ mekenjayım.
Hoćemo li se sutra vidjeti? Е--ең-к--де--міз бе? Е____ к_________ б__ Е-т-ң к-з-е-е-і- б-? -------------------- Ертең кездесеміз бе? 0
E---- -e--e-emiz--e? E____ k_________ b__ E-t-ñ k-z-e-e-i- b-? -------------------- Erteñ kezdesemiz be?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. Ө--ніш------й,--ас-а ----а----б-- еді. Ө_______ о____ б____ ж_______ б__ е___ Ө-і-і-к- о-а-, б-с-а ж-с-а-ы- б-р е-і- -------------------------------------- Өкінішке орай, басқа жоспарым бар еді. 0
Ö-in-------ay- -as-a -o-parım --r ---. Ö_______ o____ b____ j_______ b__ e___ Ö-i-i-k- o-a-, b-s-a j-s-a-ı- b-r e-i- -------------------------------------- Ökinişke oray, basqa josparım bar edi.
Bok! / Bog! / Zbogom! Сау -ол--/--а----лыңы-! С__ б___ / С__ б_______ С-у б-л- / С-у б-л-ң-з- ----------------------- Сау бол! / Сау болыңыз! 0
S---bol!------ b---ñı-! S__ b___ / S__ b_______ S-w b-l- / S-w b-l-ñ-z- ----------------------- Saw bol! / Saw bolıñız!
Doviđenja! Көр-с--нше! К__________ К-р-с-е-ш-! ----------- Көріскенше! 0
Kö--ske-şe! K__________ K-r-s-e-ş-! ----------- Köriskenşe!
Do uskoro! Т----а-а-- кө--ске-ш-! Т___ а____ к__________ Т-я- а-а-а к-р-с-е-ш-! ---------------------- Таяу арада көріскенше! 0
T--aw arad- -öri--e--e! T____ a____ k__________ T-y-w a-a-a k-r-s-e-ş-! ----------------------- Tayaw arada köriskenşe!

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!