Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   kk Жыл мезгілі және ауа-райы

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [он алты]

16 [on altı]

Жыл мезгілі және ауа-райы

Jıl mezgili jäne awa-rayı

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Ovo su godišnja doba: М---у --л ме----д-р-: М____ ж__ м__________ М-н-у ж-л м-з-і-д-р-: --------------------- Мынау жыл мезгілдері: 0
J-- ---g--- ---- aw--r-yı J__ m______ j___ a_______ J-l m-z-i-i j-n- a-a-r-y- ------------------------- Jıl mezgili jäne awa-rayı
Proljeće, ljeto, кө-т--, -аз, к______ ж___ к-к-е-, ж-з- ------------ көктем, жаз, 0
Jı--me----i---n--a-a---yı J__ m______ j___ a_______ J-l m-z-i-i j-n- a-a-r-y- ------------------------- Jıl mezgili jäne awa-rayı
jesen i zima. к-з--ә---қыс. к__ ж___ қ___ к-з ж-н- қ-с- ------------- күз және қыс. 0
M-na- j-l-m-zg-lde--: M____ j__ m__________ M-n-w j-l m-z-i-d-r-: --------------------- Mınaw jıl mezgilderi:
Ljeto je vruće. Жаз ыстық. Ж__ ы_____ Ж-з ы-т-қ- ---------- Жаз ыстық. 0
Mına--j---m---i--e-i: M____ j__ m__________ M-n-w j-l m-z-i-d-r-: --------------------- Mınaw jıl mezgilderi:
Ljeti sija sunce. Ж--д---ү--жа-қ-р-п ----ды. Ж____ к__ ж_______ т______ Ж-з-а к-н ж-р-ы-а- т-р-д-. -------------------------- Жазда күн жарқырап тұрады. 0
M-n----ı--me-g---eri: M____ j__ m__________ M-n-w j-l m-z-i-d-r-: --------------------- Mınaw jıl mezgilderi:
Ljeti rado idemo šetati. Ж-з-- б-з -е-у-ндег-нді-ұ--та-ыз. Ж____ б__ с____________ ұ________ Ж-з-а б-з с-р-е-д-г-н-і ұ-а-а-ы-. --------------------------------- Жазда біз серуендегенді ұнатамыз. 0
k-k-e-- -az, k______ j___ k-k-e-, j-z- ------------ köktem, jaz,
Zima je hladna. Қ-с-су-қ. Қ__ с____ Қ-с с-ы-. --------- Қыс суық. 0
kö-t--,-jaz, k______ j___ k-k-e-, j-z- ------------ köktem, jaz,
Zimi pada snijeg ili kiša. Қ--т------н--жа---- жауады. Қ____ қ__ н_ ж_____ ж______ Қ-с-а қ-р н- ж-ң-ы- ж-у-д-. --------------------------- Қыста қар не жаңбыр жауады. 0
kö-t--,--a-, k______ j___ k-k-e-, j-z- ------------ köktem, jaz,
Zimi rado ostajemo doma. Қ-ста--із ү-де--ол-а-ды --атам-з. Қ____ б__ ү___ б_______ ұ________ Қ-с-а б-з ү-д- б-л-а-д- ұ-а-а-ы-. --------------------------------- Қыста біз үйде болғанды ұнатамыз. 0
k-- jä-- -ıs. k__ j___ q___ k-z j-n- q-s- ------------- küz jäne qıs.
Hladno je. Кү- с---. К__ с____ К-н с-ы-. --------- Күн суық. 0
kü- --n----s. k__ j___ q___ k-z j-n- q-s- ------------- küz jäne qıs.
Pada kiša. Ж-ң--р-жауы-----. Ж_____ ж____ т___ Ж-ң-ы- ж-у-п т-р- ----------------- Жаңбыр жауып тұр. 0
kü--jäne--ı-. k__ j___ q___ k-z j-n- q-s- ------------- küz jäne qıs.
Vjetrovito je. Ж-- -оғып -ұ-. Ж__ с____ т___ Ж-л с-ғ-п т-р- -------------- Жел соғып тұр. 0
Ja--ı---q. J__ ı_____ J-z ı-t-q- ---------- Jaz ıstıq.
Toplo je. Күн ж--ы. К__ ж____ К-н ж-л-. --------- Күн жылы. 0
Ja--ı--ıq. J__ ı_____ J-z ı-t-q- ---------- Jaz ıstıq.
Sunčano je. Кү- шығып т--. К__ ш____ т___ К-н ш-ғ-п т-р- -------------- Күн шығып тұр. 0
J-z-ı-tı-. J__ ı_____ J-z ı-t-q- ---------- Jaz ıstıq.
Vedro je. Күн--шы-. К__ а____ К-н а-ы-. --------- Күн ашық. 0
J-----kün j----r-p -uradı. J____ k__ j_______ t______ J-z-a k-n j-r-ı-a- t-r-d-. -------------------------- Jazda kün jarqırap turadı.
Kakvo je vrijeme danas? Бүг-----а-райы қ-н-ай? Б____ а_______ қ______ Б-г-н а-а-р-й- қ-н-а-? ---------------------- Бүгін ауа-райы қандай? 0
Ja-da k-n---rq-rap-tur---. J____ k__ j_______ t______ J-z-a k-n j-r-ı-a- t-r-d-. -------------------------- Jazda kün jarqırap turadı.
Danas je hladno. Б-г-- -у-қ. Б____ с____ Б-г-н с-ы-. ----------- Бүгін суық. 0
Jazd- -ü---ar--ra----ra-ı. J____ k__ j_______ t______ J-z-a k-n j-r-ı-a- t-r-d-. -------------------------- Jazda kün jarqırap turadı.
Danas je toplo. Б--ін --лы. Б____ ж____ Б-г-н ж-л-. ----------- Бүгін жылы. 0
J-z-a-b---serw-nde--n-i u---a-ız. J____ b__ s____________ u________ J-z-a b-z s-r-e-d-g-n-i u-a-a-ı-. --------------------------------- Jazda biz serwendegendi unatamız.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...