Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   lv Gadalaiki un laiks

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [sešpadsmit]

Gadalaiki un laiks

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Ovo su godišnja doba: Tie-i--ga--lai-i: T__ i_ g_________ T-e i- g-d-l-i-i- ----------------- Tie ir gadalaiki: 0
Proljeće, ljeto, pa-a--ris, --sa--, p_________ v______ p-v-s-r-s- v-s-r-, ------------------ pavasaris, vasara, 0
jesen i zima. r--e-- u- zie-a. r_____ u_ z_____ r-d-n- u- z-e-a- ---------------- rudens un ziema. 0
Ljeto je vruće. V----a-ir --r-ta. V_____ i_ k______ V-s-r- i- k-r-t-. ----------------- Vasara ir karsta. 0
Ljeti sija sunce. Vas--ā s-ī-----le. V_____ s___ s_____ V-s-r- s-ī- s-u-e- ------------------ Vasarā spīd saule. 0
Ljeti rado idemo šetati. Va-a-ā--ēs e-a--pa------t-e-. V_____ m__ e___ p____________ V-s-r- m-s e-a- p-s-a-g-t-e-. ----------------------------- Vasarā mēs ejam pastaigāties. 0
Zima je hladna. Z-ema ir---kst-. Z____ i_ a______ Z-e-a i- a-k-t-. ---------------- Ziema ir auksta. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Z-----s--e- -a- --st. Z____ s____ v__ l____ Z-e-ā s-i-g v-i l-s-. --------------------- Ziemā snieg vai līst. 0
Zimi rado ostajemo doma. Z---ā -ēs l-b-rā- p-l--ka-----ās. Z____ m__ l______ p_______ m_____ Z-e-ā m-s l-b-r-t p-l-e-a- m-j-s- --------------------------------- Ziemā mēs labprāt paliekam mājās. 0
Hladno je. I- a---t-. I_ a______ I- a-k-t-. ---------- Ir auksts. 0
Pada kiša. L--t. L____ L-s-. ----- Līst. 0
Vjetrovito je. I--v-ja-ns. I_ v_______ I- v-j-i-s- ----------- Ir vējains. 0
Toplo je. Ir si---. I_ s_____ I- s-l-s- --------- Ir silts. 0
Sunčano je. Ir s--l--n-. I_ s________ I- s-u-a-n-. ------------ Ir saulains. 0
Vedro je. Ir --aidrs-l--k-. I_ s______ l_____ I- s-a-d-s l-i-s- ----------------- Ir skaidrs laiks. 0
Kakvo je vrijeme danas? K-ds š--ien-ir la--s? K___ š_____ i_ l_____ K-d- š-d-e- i- l-i-s- --------------------- Kāds šodien ir laiks? 0
Danas je hladno. Š-die--i---uksts. Š_____ i_ a______ Š-d-e- i- a-k-t-. ----------------- Šodien ir auksts. 0
Danas je toplo. Šo-i-- i- ---ts. Š_____ i_ s_____ Š-d-e- i- s-l-s- ---------------- Šodien ir silts. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + latvijski/letonski (1-100) MP3 latvijski/letonski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...