Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   tr Mevsimler ve hava

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [on altı]

Mevsimler ve hava

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Ovo su godišnja doba: B-n--r m--si----dir: B_____ m____________ B-n-a- m-v-i-l-r-i-: -------------------- Bunlar mevsimlerdir: 0
Proljeće, ljeto, i-----a---yaz, i________ y___ i-k-a-a-, y-z- -------------- ilkbahar, yaz, 0
jesen i zima. son---ar ------. s_______ v_ k___ s-n-a-a- v- k-ş- ---------------- sonbahar ve kış. 0
Ljeto je vruće. Ya- --c-----. Y__ s________ Y-z s-c-k-ı-. ------------- Yaz sıcaktır. 0
Ljeti sija sunce. Y-zı- g--------r. Y____ g____ a____ Y-z-n g-n-ş a-a-. ----------------- Yazın güneş açar. 0
Ljeti rado idemo šetati. Y-zın g-zm--i--e-e---. Y____ g______ s_______ Y-z-n g-z-e-i s-v-r-z- ---------------------- Yazın gezmeyi severiz. 0
Zima je hladna. Kı- --ğ---ur. K__ s________ K-ş s-ğ-k-u-. ------------- Kış soğuktur. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Kı------r-ve-- ya--ur-ya---. K____ k__ v___ y_____ y_____ K-ş-n k-r v-y- y-ğ-u- y-ğ-r- ---------------------------- Kışın kar veya yağmur yağar. 0
Zimi rado ostajemo doma. Kış-n -vde -al-ayı --ve-iz. K____ e___ k______ s_______ K-ş-n e-d- k-l-a-ı s-v-r-z- --------------------------- Kışın evde kalmayı severiz. 0
Hladno je. Soğ--. S_____ S-ğ-k- ------ Soğuk. 0
Pada kiša. Y-ğ------ğ--or. Y_____ y_______ Y-ğ-u- y-ğ-y-r- --------------- Yağmur yağıyor. 0
Vjetrovito je. R-z-arlı. R________ R-z-a-l-. --------- Rüzgarlı. 0
Toplo je. S-c-k. S_____ S-c-k- ------ Sıcak. 0
Sunčano je. Gün---i. G_______ G-n-ş-i- -------- Güneşli. 0
Vedro je. H-v----ık. H___ a____ H-v- a-ı-. ---------- Hava açık. 0
Kakvo je vrijeme danas? B-gü---------s--? B____ h___ n_____ B-g-n h-v- n-s-l- ----------------- Bugün hava nasıl? 0
Danas je hladno. B---- ---u-. B____ s_____ B-g-n s-ğ-k- ------------ Bugün soğuk. 0
Danas je toplo. B---n-sı---. B____ s_____ B-g-n s-c-k- ------------ Bugün sıcak. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...