Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   ad Илъэсым илъэхъанхэр ыкIи ом изытет

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [пшIыкIухы]

16 [pshIykIuhy]

Илъэсым илъэхъанхэр ыкIи ом изытет

Iljesym iljehanhjer ykIi om izytet

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski adigejski igra Više
Ovo su godišnja doba: Мых-р--лъэ-ым илъэ-ъ--ы-: М____ и______ и__________ М-х-р и-ъ-с-м и-ъ-х-а-ы-: ------------------------- Мыхэр илъэсым илъэхъаных: 0
Iljes-- -----a-hj--------om--zytet I______ i__________ y___ o_ i_____ I-j-s-m i-j-h-n-j-r y-I- o- i-y-e- ---------------------------------- Iljesym iljehanhjer ykIi om izytet
Proljeće, ljeto, Гъа--э,-гъ-м--, Г______ г______ Г-а-х-, г-э-а-, --------------- Гъатхэ, гъэмаф, 0
Il---y- ---eh-n-------Ii--- -z---t I______ i__________ y___ o_ i_____ I-j-s-m i-j-h-n-j-r y-I- o- i-y-e- ---------------------------------- Iljesym iljehanhjer ykIi om izytet
jesen i zima. б--х-- ы-Iи--Iым--. б_____ ы___ к______ б-ы-ь- ы-I- к-ы-а-. ------------------- бжыхьэ ыкIи кIымаф. 0
Myh-e--i----ym il-e----h: M_____ i______ i_________ M-h-e- i-j-s-m i-j-h-n-h- ------------------------- Myhjer iljesym iljehanyh:
Ljeto je vruće. Г-э-аф------рк-ы. Г_______ ж_______ Г-э-а-э- ж-о-к-ы- ----------------- Гъэмафэм жъоркъы. 0
Myh--- il-es-- i-je-a--h: M_____ i______ i_________ M-h-e- i-j-s-m i-j-h-n-h- ------------------------- Myhjer iljesym iljehanyh:
Ljeti sija sunce. Гъэ----- т--ъ---к-е-сы. Г_______ т_____ к______ Г-э-а-э- т-г-э- к-е-с-. ----------------------- Гъэмафэм тыгъэр къепсы. 0
My--er i--esym --j-h-n--: M_____ i______ i_________ M-h-e- i-j-s-m i-j-h-n-h- ------------------------- Myhjer iljesym iljehanyh:
Ljeti rado idemo šetati. Г--мафэ--ты-е--кI-х--ныр -икI-с. Г_______ т______________ т______ Г-э-а-э- т-т-з-к-у-ь-н-р т-к-а-. -------------------------------- Гъэмафэм тытезекIухьаныр тикIас. 0
G-thj-,-g----f, G______ g______ G-t-j-, g-e-a-, --------------- Gathje, gjemaf,
Zima je hladna. КI---фэр -ъ--э. К_______ ч_____ К-ы-а-э- ч-ы-э- --------------- КIымафэр чъыIэ. 0
Gath-e, -jemaf, G______ g______ G-t-j-, g-e-a-, --------------- Gathje, gjemaf,
Zimi pada snijeg ili kiša. К-ы-аф-м-о- -ъе-- е-къещ--. К_______ о_ к____ е к______ К-ы-а-э- о- к-е-ы е к-е-х-. --------------------------- КIымафэм ос къесы е къещхы. 0
G------ g--m-f, G______ g______ G-t-j-, g-e-a-, --------------- Gathje, gjemaf,
Zimi rado ostajemo doma. К--ма--м-у-э----с-н-р--икI-с. К_______ у___ т______ т______ К-ы-а-э- у-э- т-с-н-р т-к-а-. ----------------------------- КIымафэм унэм тисыныр тикIас. 0
bz-yh--e---I- kI--af. b_______ y___ k______ b-h-h-j- y-I- k-y-a-. --------------------- bzhyh'je ykIi kIymaf.
Hladno je. Ч----. Ч_____ Ч-ы-э- ------ ЧъыIэ. 0
G--maf-em--h--ky. G________ z______ G-e-a-j-m z-o-k-. ----------------- Gjemafjem zhorky.
Pada kiša. О-х к--щ-ы. О__ к______ О-х к-е-х-. ----------- Ощх къещхы. 0
G-e-af----z-orky. G________ z______ G-e-a-j-m z-o-k-. ----------------- Gjemafjem zhorky.
Vjetrovito je. Жь--гъэ. Ж_______ Ж-ы-г-э- -------- Жьыбгъэ. 0
Gj---f-em ---rk-. G________ z______ G-e-a-j-m z-o-k-. ----------------- Gjemafjem zhorky.
Toplo je. Фабэ. Ф____ Ф-б-. ----- Фабэ. 0
Gj------m--yg-er---ps-. G________ t_____ k_____ G-e-a-j-m t-g-e- k-p-y- ----------------------- Gjemafjem tygjer kepsy.
Sunčano je. Тыг----ы. Т________ Т-г-э-с-. --------- Тыгъэпсы. 0
G-e--fjem t-g--r ---sy. G________ t_____ k_____ G-e-a-j-m t-g-e- k-p-y- ----------------------- Gjemafjem tygjer kepsy.
Vedro je. О--у. О____ О-I-. ----- ОшIу. 0
G-e--fj-m t--j-r ---sy. G________ t_____ k_____ G-e-a-j-m t-g-e- k-p-y- ----------------------- Gjemafjem tygjer kepsy.
Kakvo je vrijeme danas? Н-------с-д --ыт--? Н___ о_ с__ и______ Н-п- о- с-д и-ы-е-? ------------------- Непэ ом сыд изытет? 0
G---afjem-t--e-----h-an-r -ikIa-. G________ t______________ t______ G-e-a-j-m t-t-z-k-u-'-n-r t-k-a-. --------------------------------- Gjemafjem tytezekIuh'anyr tikIas.
Danas je hladno. Не-э --ыI-. Н___ ч_____ Н-п- ч-ы-э- ----------- Непэ чъыIэ. 0
KIy-a---r --yI--. K________ c______ K-y-a-j-r c-y-j-. ----------------- KIymafjer chyIje.
Danas je toplo. Н-----абэ. Н___ ф____ Н-п- ф-б-. ---------- Непэ фабэ. 0
K-y--f--r--hy-je. K________ c______ K-y-a-j-r c-y-j-. ----------------- KIymafjer chyIje.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + adigejski (1-100) MP3 adigejski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...