Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   ka წელიწადის დროები და ამინდი

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [თექვსმეტი]

16 [tekvsmet'i]

წელიწადის დროები და ამინდი

ts'elits'adis droebi da amindi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Ovo su godišnja doba: ეს-არი- წე----დი- დრო-ბი: ე_ ა___ წ________ დ______ ე- ა-ი- წ-ლ-წ-დ-ს დ-ო-ბ-: ------------------------- ეს არის წელიწადის დროები: 0
e- ---s -s'-lits'-d-s dr----: e_ a___ t____________ d______ e- a-i- t-'-l-t-'-d-s d-o-b-: ----------------------------- es aris ts'elits'adis droebi:
Proljeće, ljeto, გაზ--ხუ-ი--ზ--ხ---, გ_________ ზ_______ გ-ზ-ფ-უ-ი- ზ-ფ-უ-ი- ------------------- გაზაფხული, ზაფხული, 0
g---pk-u------p-h-li, g__________ z________ g-z-p-h-l-, z-p-h-l-, --------------------- gazapkhuli, zapkhuli,
jesen i zima. შე-ოდ-ო--- ზ---ა--. შ_________ ზ_______ შ-მ-დ-ო-ა- ზ-მ-ა-ი- ------------------- შემოდგომა, ზამთარი. 0
g-za--h--i--z--kh---, g__________ z________ g-z-p-h-l-, z-p-h-l-, --------------------- gazapkhuli, zapkhuli,
Ljeto je vruće. ზ--ხულ-ი-ცხ-ლ-. ზ_______ ც_____ ზ-ფ-უ-შ- ც-ე-ა- --------------- ზაფხულში ცხელა. 0
g-zap------ z-pk--l-, g__________ z________ g-z-p-h-l-, z-p-h-l-, --------------------- gazapkhuli, zapkhuli,
Ljeti sija sunce. ზ--ხულშ- --ე-ან----ს. ზ_______ მ__ ა_______ ზ-ფ-უ-შ- მ-ე ა-ა-ე-ს- --------------------- ზაფხულში მზე ანათებს. 0
she-o-g---,-z--t-ri. s__________ z_______ s-e-o-g-m-, z-m-a-i- -------------------- shemodgoma, zamtari.
Ljeti rado idemo šetati. ზ--ხულში სას---ნ-----ვ--ვართ. ზ_______ ს________ მ_________ ზ-ფ-უ-შ- ს-ს-ი-ნ-დ მ-ვ-ი-ა-თ- ----------------------------- ზაფხულში სასეირნოდ მივდივართ. 0
s---o---m-, -----ri. s__________ z_______ s-e-o-g-m-, z-m-a-i- -------------------- shemodgoma, zamtari.
Zima je hladna. ზ-----ი--ივია. ზ______ ც_____ ზ-მ-ა-ი ც-ვ-ა- -------------- ზამთარი ცივია. 0
sh----go--- z-m--ri. s__________ z_______ s-e-o-g-m-, z-m-a-i- -------------------- shemodgoma, zamtari.
Zimi pada snijeg ili kiša. ზ-მთ---ი თო-ს--ნ-წვიმს. ზ_______ თ___ ა_ წ_____ ზ-მ-ა-შ- თ-ვ- ა- წ-ი-ს- ----------------------- ზამთარში თოვს ან წვიმს. 0
z------s-- t--h-l-. z_________ t_______ z-p-h-l-h- t-k-e-a- ------------------- zapkhulshi tskhela.
Zimi rado ostajemo doma. ზ-მთ-რშ---ახ--ი--ო--- გ--ყ---ს. ზ_______ ს_____ ყ____ გ________ ზ-მ-ა-შ- ს-ხ-შ- ყ-ფ-ა გ-ი-ვ-რ-. ------------------------------- ზამთარში სახლში ყოფნა გვიყვარს. 0
za--h----i t-k---a. z_________ t_______ z-p-h-l-h- t-k-e-a- ------------------- zapkhulshi tskhela.
Hladno je. ც-ვა. ც____ ც-ვ-. ----- ცივა. 0
z---hu--hi t----l-. z_________ t_______ z-p-h-l-h- t-k-e-a- ------------------- zapkhulshi tskhela.
Pada kiša. წვ-მს. წ_____ წ-ი-ს- ------ წვიმს. 0
z-p---l-hi------na-e-s. z_________ m__ a_______ z-p-h-l-h- m-e a-a-e-s- ----------------------- zapkhulshi mze anatebs.
Vjetrovito je. ქ----. ქ_____ ქ-რ-ა- ------ ქარია. 0
zapk--l--i-m-e----teb-. z_________ m__ a_______ z-p-h-l-h- m-e a-a-e-s- ----------------------- zapkhulshi mze anatebs.
Toplo je. თ---ა. თ_____ თ-ი-ა- ------ თბილა. 0
zapkhu-shi---e --a-eb-. z_________ m__ a_______ z-p-h-l-h- m-e a-a-e-s- ----------------------- zapkhulshi mze anatebs.
Sunčano je. მზიან- ამ-ნ---. მ_____ ა_______ მ-ი-ნ- ა-ი-დ-ა- --------------- მზიანი ამინდია. 0
z--k------ sas--rnod m----va--. z_________ s________ m_________ z-p-h-l-h- s-s-i-n-d m-v-i-a-t- ------------------------------- zapkhulshi saseirnod mivdivart.
Vedro je. უ-რ--ლო-ა---დ--. უ______ ა_______ უ-რ-ბ-ო ა-ი-დ-ა- ---------------- უღრუბლო ამინდია. 0
z-p-hu-sh---aseirno- m--d-v-r-. z_________ s________ m_________ z-p-h-l-h- s-s-i-n-d m-v-i-a-t- ------------------------------- zapkhulshi saseirnod mivdivart.
Kakvo je vrijeme danas? დ-ეს რ-გორი-ა---დია? დ___ რ_____ ა_______ დ-ე- რ-გ-რ- ა-ი-დ-ა- -------------------- დღეს როგორი ამინდია? 0
z----u---- ---ei---- --v--v--t. z_________ s________ m_________ z-p-h-l-h- s-s-i-n-d m-v-i-a-t- ------------------------------- zapkhulshi saseirnod mivdivart.
Danas je hladno. დ-ე- ცი--. დ___ ც____ დ-ე- ც-ვ-. ---------- დღეს ცივა. 0
zamta---t--v--. z______ t______ z-m-a-i t-i-i-. --------------- zamtari tsivia.
Danas je toplo. დღ-ს --ი-ა. დ___ თ_____ დ-ე- თ-ი-ა- ----------- დღეს თბილა. 0
z-m-a-i-ts-via. z______ t______ z-m-a-i t-i-i-. --------------- zamtari tsivia.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + gruzijski (1-100) MP3 gruzijski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...