Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   tr Alışveriş yapmak

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [elli bir]

Alışveriş yapmak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Hoću u knjižnicu. Küt--h----- ---me- ---iyo--m. K__________ g_____ i_________ K-t-p-a-e-e g-t-e- i-t-y-r-m- ----------------------------- Kütüphaneye gitmek istiyorum. 0
Hoću u knjižaru. K-t-pçıy- gi-mek ist-y-r-m. K________ g_____ i_________ K-t-p-ı-a g-t-e- i-t-y-r-m- --------------------------- Kitapçıya gitmek istiyorum. 0
Hoću do kioska. G--e-e s--ıcı-ı-- gi--e--ist-yo--m. G_____ s_________ g_____ i_________ G-z-t- s-t-c-s-n- g-t-e- i-t-y-r-m- ----------------------------------- Gazete satıcısına gitmek istiyorum. 0
Hoću posuditi knjigu. B-- k-----k---l-ma- ----yor--. B__ k____ k________ i_________ B-r k-t-p k-r-l-m-k i-t-y-r-m- ------------------------------ Bir kitap kiralamak istiyorum. 0
Hoću kupiti knjigu. Bi----ta---a----alm-k is-i-o--m. B__ k____ s____ a____ i_________ B-r k-t-p s-t-n a-m-k i-t-y-r-m- -------------------------------- Bir kitap satın almak istiyorum. 0
Hoću kupiti novine. Bir -a-----s-t-- a-m----stiyorum. B__ g_____ s____ a____ i_________ B-r g-z-t- s-t-n a-m-k i-t-y-r-m- --------------------------------- Bir gazete satın almak istiyorum. 0
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. B-- -it-p-k-ralamak--çin k--üph---y- -itm-k -stiyoru-. B__ k____ k________ i___ k__________ g_____ i_________ B-r k-t-p k-r-l-m-k i-i- k-t-p-a-e-e g-t-e- i-t-y-r-m- ------------------------------------------------------ Bir kitap kiralamak için kütüphaneye gitmek istiyorum. 0
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. Bir --ta---atı----mak--ç-n-k--apç--- -itme- -s--yor-m. B__ k____ s____ a____ i___ k________ g_____ i_________ B-r k-t-p s-t-n a-m-k i-i- k-t-p-ı-a g-t-e- i-t-y-r-m- ------------------------------------------------------ Bir kitap satın almak için kitapçıya gitmek istiyorum. 0
Hoću ići do kioska da kupim novine. B-r --z-----a--n a--a- -ç-- g--e----ye---t-ek -s-i---um. B__ g_____ s____ a____ i___ g_________ g_____ i_________ B-r g-z-t- s-t-n a-m-k i-i- g-z-t-c-y- g-t-e- i-t-y-r-m- -------------------------------------------------------- Bir gazete satın almak için gazeteciye gitmek istiyorum. 0
Hoću kod optičara. G-z--kç-y- --t-e- -sti--ru-. G_________ g_____ i_________ G-z-ü-ç-y- g-t-e- i-t-y-r-m- ---------------------------- Gözlükçüye gitmek istiyorum. 0
Hoću u supermarket. Ma---t- -i-me- i--i-o---. M______ g_____ i_________ M-r-e-e g-t-e- i-t-y-r-m- ------------------------- Markete gitmek istiyorum. 0
Hoću kod pekara. F-rı-----tme- ist---r--. F_____ g_____ i_________ F-r-n- g-t-e- i-t-y-r-m- ------------------------ Fırına gitmek istiyorum. 0
Hoću kupiti naočale. B-- g--l---s------l--- -sti-o---. B__ g_____ s____ a____ i_________ B-r g-z-ü- s-t-n a-m-k i-t-y-r-m- --------------------------------- Bir gözlük satın almak istiyorum. 0
Hoću kupiti voće i povrće. Meyve-ve---bz---a----al--- ----yoru-. M____ v_ s____ s____ a____ i_________ M-y-e v- s-b-e s-t-n a-m-k i-t-y-r-m- ------------------------------------- Meyve ve sebze satın almak istiyorum. 0
Hoću kupiti žemlje i kruh. Sand-iç e---ğ- ve---mek s-t-n--l--k---ti-o-u-. S______ e_____ v_ e____ s____ a____ i_________ S-n-v-ç e-m-ğ- v- e-m-k s-t-n a-m-k i-t-y-r-m- ---------------------------------------------- Sandviç ekmeği ve ekmek satın almak istiyorum. 0
Hoću do optičara da kupim naočale. G---ü- -lm-- --in-göz---ç-y-------k i---yo-u-. G_____ a____ i___ g_________ g_____ i_________ G-z-ü- a-m-k i-i- g-z-ü-ç-y- g-t-e- i-t-y-r-m- ---------------------------------------------- Gözlük almak için gözlükçüye gitmek istiyorum. 0
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. M--ve v- seb-- -at-- -lmak--ç-n -a-k-t- ----e----tiyor--. M____ v_ s____ s____ a____ i___ m______ g_____ i_________ M-y-e v- s-b-e s-t-n a-m-k i-i- m-r-e-e g-t-e- i-t-y-r-m- --------------------------------------------------------- Meyve ve sebze satın almak için markete gitmek istiyorum. 0
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. S--d--ç---m-ği -e ek-e--sa----a--a- i--n--ır--- gi-mek --t-yorum. S______ e_____ v_ e____ s____ a____ i___ f_____ g_____ i_________ S-n-v-ç e-m-ğ- v- e-m-k s-t-n a-m-k i-i- f-r-n- g-t-e- i-t-y-r-m- ----------------------------------------------------------------- Sandviç ekmeği ve ekmek satın almak için fırına gitmek istiyorum. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Video nije pronađen!

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!