Zbirka izraza

hr Zanimanja   »   lv Darbības

13 [trinaest]

Zanimanja

Zanimanja

13 [trīspadsmit]

Darbības

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Što radi Marta? Ko -a---Marta? K_ d___ M_____ K- d-r- M-r-a- -------------- Ko dara Marta? 0
Marta radi u uredu. V--a --r--- -i-o-ā. V___ s_____ b______ V-ņ- s-r-d- b-r-j-. ------------------- Viņa strādā birojā. 0
Ona radi na računalu. Vi-a strā-- --e ------. V___ s_____ p__ d______ V-ņ- s-r-d- p-e d-t-r-. ----------------------- Viņa strādā pie datora. 0
Gdje je Marta? K-r i--M---a? K__ i_ M_____ K-r i- M-r-a- ------------- Kur ir Marta? 0
U kinu. Kin-. K____ K-n-. ----- Kino. 0
Ona gleda film. Vi---s-at-s-f--mu. V___ s_____ f_____ V-ņ- s-a-ā- f-l-u- ------------------ Viņa skatās filmu. 0
Što radi Petar? K--d--a ---er-s? K_ d___ P_______ K- d-r- P-t-r-s- ---------------- Ko dara Pēteris? 0
On studira na sveučilištu. V-ņš s-u-ē -n--ers-tāt-. V___ s____ u____________ V-ņ- s-u-ē u-i-e-s-t-t-. ------------------------ Viņš studē universitātē. 0
On studira jezike. V-ņš---u-ē---lo-a-. V___ s____ v_______ V-ņ- s-u-ē v-l-d-s- ------------------- Viņš studē valodas. 0
Gdje je Petar? Ku- ir P-teris? K__ i_ P_______ K-r i- P-t-r-s- --------------- Kur ir Pēteris? 0
U kafiću. Ka-------. K_________ K-f-j-ī-ā- ---------- Kafejnīcā. 0
On pije kavu. Vi-- -z-r-ka-i--. V___ d___ k______ V-ņ- d-e- k-f-j-. ----------------- Viņš dzer kafiju. 0
Kuda rado idu? K-------------r-t --t? K___ v___ l______ i___ K-r- v-ņ- l-b-r-t i-t- ---------------------- Kurp viņi labprāt iet? 0
Na koncert. Uz-k-n--r--. U_ k________ U- k-n-e-t-. ------------ Uz koncertu. 0
Oni rado slušaju glazbu. Viņ--la----t-kla---s --z-ku. V___ l______ k______ m______ V-ņ- l-b-r-t k-a-s-s m-z-k-. ---------------------------- Viņi labprāt klausās mūziku. 0
Kuda oni ne idu rado? Kurp v-ņ- i-t-n-la-p---? K___ v___ i__ n_________ K-r- v-ņ- i-t n-l-b-r-t- ------------------------ Kurp viņi iet nelabprāt? 0
U disko. Uz--i--ot--u. U_ d_________ U- d-s-o-ē-u- ------------- Uz diskotēku. 0
Oni ne plešu rado. V------jo n-l---rāt. V___ d___ n_________ V-ņ- d-j- n-l-b-r-t- -------------------- Viņi dejo nelabprāt. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + latvijski/letonski (1-100) MP3 latvijski/letonski (1-100)
Video nije pronađen!

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi diljem svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek materinji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezične oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često temelje na europskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici također imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je stoga što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Također dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Dali si znao?
Finski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s madžarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezična struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!