Zbirka izraza

hr U kući   »   be У доме

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [семнаццаць]

17 [semnatstsats’]

У доме

U dome

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Ovdje je naša kuća. В--- -а- до-. В___ н__ д___ В-с- н-ш д-м- ------------- Вось наш дом. 0
U d--e U d___ U d-m- ------ U dome
Gore je krov. Нав---е -----. Н______ – д___ Н-в-р-е – д-х- -------------- Наверсе – дах. 0
U-dome U d___ U d-m- ------ U dome
Dolje je podrum. У--з- ---а----. У____ – п______ У-і-е – п-д-а-. --------------- Унізе – падвал. 0
Vo-’ nas--d--. V___ n___ d___ V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Iza kuće je vrt. За до-а- –-са-. З_ д____ – с___ З- д-м-м – с-д- --------------- За домам – сад. 0
Vo-- n--- dom. V___ n___ d___ V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Pred kućom nema ulice. Пе-а- -ома--н----д----і. П____ д____ н___ д______ П-р-д д-м-м н-м- д-р-г-. ------------------------ Перад домам няма дарогі. 0
Vo-’ -----dom. V___ n___ d___ V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Pored kuće je drveće. К-л- -ом- -ас-у-- дрэв-. К___ д___ р______ д_____ К-л- д-м- р-с-у-ь д-э-ы- ------------------------ Каля дома растуць дрэвы. 0
N-ve--e-- dak-. N______ – d____ N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Ovdje je moj stan. В--ь м-я--в-т---. В___ м__ к_______ В-с- м-я к-а-э-а- ----------------- Вось мая кватэра. 0
Na-e----- da-h. N______ – d____ N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. Вось к--н- --ван-- п-кой. В___ к____ і в____ п_____ В-с- к-х-я і в-н-ы п-к-й- ------------------------- Вось кухня і ванны пакой. 0
Na-er---– d-k-. N______ – d____ N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Т-м----ы п-к-й і--------. Т__ ж___ п____ і с_______ Т-м ж-л- п-к-й і с-а-ь-я- ------------------------- Там жылы пакой і спальня. 0
Un-z--– -a-v--. U____ – p______ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Vrata kuće su zatvorena. Дз---ы д--а--а-ын---я. Д_____ д___ з_________ Д-в-р- д-м- з-ч-н-н-я- ---------------------- Дзверы дома зачыненыя. 0
U---e-–-pa-val. U____ – p______ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Ali prozori su otvoreni. Але-в-к-- ---ыненыя. А__ в____ а_________ А-е в-к-ы а-ч-н-н-я- -------------------- Але вокны адчыненыя. 0
U--z--- -a---l. U____ – p______ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Danas je vruće. Сё-ня г-р-ч-. С____ г______ С-н-я г-р-ч-. ------------- Сёння горача. 0
Z- do--- - s-d. Z_ d____ – s___ Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Idemo u dnevni boravak. Мы і---м-у-жыл- -а---. М_ і____ у ж___ п_____ М- і-з-м у ж-л- п-к-й- ---------------------- Мы ідзем у жылы пакой. 0
Za ---a- - -ad. Z_ d____ – s___ Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Tamo su sofa i fotelja. Т-м--сць--ана------рэ---. Т__ ё___ к_____ і к______ Т-м ё-ц- к-н-п- і к-э-л-. ------------------------- Там ёсць канапа і крэсла. 0
Z- d--a--–-sa-. Z_ d____ – s___ Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Sjednite! Ся--йц-,-к--------а! С_______ к___ л_____ С-д-й-е- к-л- л-с-а- -------------------- Сядайце, калі ласка! 0
P-ra--d--a--n---a--a--g-. P____ d____ n____ d______ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Tamo stoji moje računalo. Та--с-аіц- м-й -амп’-т-р. Т__ с_____ м__ к_________ Т-м с-а-ц- м-й к-м-’-т-р- ------------------------- Там стаіць мой камп’ютэр. 0
Per---d-ma----a---d-r---. P____ d____ n____ d______ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Tamo stoji moja glazbena linija. Т-м--таіць-------з-чны -э---. Т__ с_____ м__ м______ ц_____ Т-м с-а-ц- м-й м-з-ч-ы ц-н-р- ----------------------------- Там стаіць мой музычны цэнтр. 0
Pe--d -o-a--ny----dar-gі. P____ d____ n____ d______ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Televizor je potpuno nov. Т--евіз-- зусім----ы. Т________ з____ н____ Т-л-в-з-р з-с-м н-в-. --------------------- Тэлевізар зусім новы. 0
Kaly- d-ma-r--t-ts’ -r-vy. K____ d___ r_______ d_____ K-l-a d-m- r-s-u-s- d-e-y- -------------------------- Kalya doma rastuts’ drevy.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!