Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   be У рэстаране 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [трыццаць адзін]

31 [trytstsats’ adzіn]

У рэстаране 3

U restarane 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Я хацеў бы - хацел- -ы з-----у. Я х____ б_ / х_____ б_ з_______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-к-с-у- ------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы закуску. 0
U--e-ta-----3 U r________ 3 U r-s-a-a-e 3 ------------- U restarane 3
Htio / htjela bih salatu. Я -а--ў-б- - ----ла--ы--а---у. Я х____ б_ / х_____ б_ с______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-л-т-. ------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы салату. 0
U-----ar--- 3 U r________ 3 U r-s-a-a-e 3 ------------- U restarane 3
Htio / htjela bih juhu. Я--ацеў б--- ха-ел---- ---. Я х____ б_ / х_____ б_ с___ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-п- --------------------------- Я хацеў бы / хацела бы суп. 0
Ya k---s-- -y-----a-s--a by --k--k-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ z_______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-k-s-u- ------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by zakusku.
Htio / htjela bih desert. Я-ха--ў--ы /---ц--а-б- -э-е-т. Я х____ б_ / х_____ б_ д______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- д-с-р-. ------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы дэсерт. 0
Y- k-a-seu -- - ----se-- b- --k---u. Y_ k______ b_ / k_______ b_ z_______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-k-s-u- ------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by zakusku.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Я х-ц-- б- / -а-е-- -ы ---о--н-- з--яр-камі. Я х____ б_ / х_____ б_ м________ з в________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- м-р-ж-н-е з в-р-к-м-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы марожанае з вяршкамі. 0
Ya-k------ b--/ --a----a--- -akus-u. Y_ k______ b_ / k_______ b_ z_______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-k-s-u- ------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by zakusku.
Htio / htjela bih voće ili sir. Я х-ц---б- / хаце-- б--с-да-ін- а---с--. Я х____ б_ / х_____ б_ с_______ а__ с___ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-д-в-н- а-о с-р- ---------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы садавіну або сыр. 0
Y- -ha--e- by / -h----la b----la-u. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-l-t-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by salatu.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. М- х-цел- б -а-неда--. М_ х_____ б п_________ М- х-ц-л- б п-с-е-а-ь- ---------------------- Мы хацелі б паснедаць. 0
Y--kha-se- ---- k-a--e-- -y ------. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-l-t-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by salatu.
Htjeli / htjele bismo ručati. Мы--а---і-б --аб--ац-. М_ х_____ б п_________ М- х-ц-л- б п-а-е-а-ь- ---------------------- Мы хацелі б паабедаць. 0
Ya kh-ts---by / khatse-a--y s--a-u. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-l-t-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by salatu.
Htjeli / htjele bismo večerati. Мы---це-і --павя--р---. М_ х_____ б п__________ М- х-ц-л- б п-в-ч-р-ц-. ----------------------- Мы хацелі б павячэраць. 0
Ya kh-t----b- - k-----l- by-su-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s___ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-p- -------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sup.
Što biste htjeli / htjele za doručak? Ш-о -- -ацел- б-н--сн-д---к? Ш__ В_ х_____ б н_ с________ Ш-о В- х-ц-л- б н- с-я-а-а-? ---------------------------- Што Вы хацелі б на сняданак? 0
Ya --at-e--by-- kh-tse-a--y--up. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s___ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-p- -------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sup.
Pecivo s marmeladom i medom? Булачк- з------л---- ---а-? Б______ з п_______ і м_____ Б-л-ч-і з п-в-д-а- і м-д-м- --------------------------- Булачкі з павідлам і мёдам? 0
Y--kha------y / k-at-ela by s--. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s___ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-p- -------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sup.
Тоst s kobasicom i sirom? То-ты-- -а-басой-і-сыр--? Т____ з к_______ і с_____ Т-с-ы з к-ў-а-о- і с-р-м- ------------------------- Тосты з каўбасой і сырам? 0
Y--k-a-seu -y - -h-ts--a-by de-e-t. Y_ k______ b_ / k_______ b_ d______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- d-s-r-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by desert.
Kuhano jaje? Вара-ае яй--? В______ я____ В-р-н-е я-к-? ------------- Варанае яйка? 0
Y- k-a--eu by --khats-l---y---se--. Y_ k______ b_ / k_______ b_ d______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- d-s-r-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by desert.
Jaje na oko? Я-ч-ю? Я_____ Я-ч-ю- ------ Яечню? 0
Ya-kha-s-- -y-- -h---el---- de--rt. Y_ k______ b_ / k_______ b_ d______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- d-s-r-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by desert.
Omlet? Амл-т? А_____ А-л-т- ------ Амлет? 0
Ya khatseu -y -------e-a-b- ma--z-an-- - -ya---ka--. Y_ k______ b_ / k_______ b_ m_________ z v__________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- m-r-z-a-a- z v-a-s-k-m-. ---------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by marozhanae z vyarshkamі.
Molim još jedan jogurt. Ка-і ---к-, п-----е-я----ёгурту. К___ л_____ п______ я___ ё______ К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- ё-у-т-. -------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ ёгурту. 0
Ya k-at--u by-/-kha--ela by m-------ae-z -y---h--m-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ m_________ z v__________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- m-r-z-a-a- z v-a-s-k-m-. ---------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by marozhanae z vyarshkamі.
Molim još soli i papra. К--- л-ска--п-д--ц--я-чэ с--- і п--цу. К___ л_____ п______ я___ с___ і п_____ К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- с-л- і п-р-у- -------------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ солі і перцу. 0
Y--k--ts-u--y - k-a--ela -y mar--ha--- z--y-r-h--m-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ m_________ z v__________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- m-r-z-a-a- z v-a-s-k-m-. ---------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by marozhanae z vyarshkamі.
Molim još jednu čašu vode. К--і---с--, -а---ц- я-ч- шк--н-- ва-ы. К___ л_____ п______ я___ ш______ в____ К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- ш-л-н-у в-д-. -------------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ шклянку вады. 0
Y---h-tse---y-- -h--s-la-b--s--avіnu --o--y-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s_______ a__ s___ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-d-v-n- a-o s-r- --------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sadavіnu abo syr.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!