Zbirka izraza

hr Osjećaji   »   be Пачуцці

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [пяцьдзесят шэсць]

56 [pyats’dzesyat shests’]

Пачуцці

Pachutstsі

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Imati volje мец- --да-не м___ ж______ м-ц- ж-д-н-е ------------ мець жаданне 0
P-ch-ts--і P_________ P-c-u-s-s- ---------- Pachutstsі
Imamo volje. У-на--ёсц--ж-д--н-. У н__ ё___ ж_______ У н-с ё-ц- ж-д-н-е- ------------------- У нас ёсць жаданне. 0
Pac---s-sі P_________ P-c-u-s-s- ---------- Pachutstsі
Nemamo volje. У-н-с---ма-ж---н-я. У н__ н___ ж_______ У н-с н-м- ж-д-н-я- ------------------- У нас няма жадання. 0
m-t-’-z--da--e m____ z_______ m-t-’ z-a-a-n- -------------- mets’ zhadanne
Bojati se. бая--а б_____ б-я-ц- ------ баяцца 0
met-’--h-d-n-e m____ z_______ m-t-’ z-a-a-n- -------------- mets’ zhadanne
Bojim se. Я баюс-. Я б_____ Я б-ю-я- -------- Я баюся. 0
me-s’ --a----e m____ z_______ m-t-’ z-a-a-n- -------------- mets’ zhadanne
Ne bojim se. Я--е--а---. Я н_ б_____ Я н- б-ю-я- ----------- Я не баюся. 0
U n-- ---t-’ --ad-nne. U n__ y_____ z________ U n-s y-s-s- z-a-a-n-. ---------------------- U nas yosts’ zhadanne.
Imati vremena. ме-- ч-с м___ ч__ м-ц- ч-с -------- мець час 0
U --s--os-s- -ha---n-. U n__ y_____ z________ U n-s y-s-s- z-a-a-n-. ---------------------- U nas yosts’ zhadanne.
On ima vremena. Ё- --- ---. Ё_ м__ ч___ Ё- м-е ч-с- ----------- Ён мае час. 0
U --- -o-ts--z-a----e. U n__ y_____ z________ U n-s y-s-s- z-a-a-n-. ---------------------- U nas yosts’ zhadanne.
On nema vremena. Ё- -е -ае-часу. Ё_ н_ м__ ч____ Ё- н- м-е ч-с-. --------------- Ён не мае часу. 0
U -------ma zha---nya. U n__ n____ z_________ U n-s n-a-a z-a-a-n-a- ---------------------- U nas nyama zhadannya.
Dosađivati se. сума-аць с_______ с-м-в-ц- -------- сумаваць 0
U --s n---a -hadan-y-. U n__ n____ z_________ U n-s n-a-a z-a-a-n-a- ---------------------- U nas nyama zhadannya.
Ona se dosađuje. Ян- -у--е. Я__ с_____ Я-а с-м-е- ---------- Яна сумуе. 0
U --s nyam- -had-nny-. U n__ n____ z_________ U n-s n-a-a z-a-a-n-a- ---------------------- U nas nyama zhadannya.
Ona se ne dosađuje. Я-а-н- с-м--. Я__ н_ с_____ Я-а н- с-м-е- ------------- Яна не сумуе. 0
b---ts--a b________ b-y-t-t-a --------- bayatstsa
Biti gladan б-ць га--дн-м б___ г_______ б-ц- г-л-д-ы- ------------- быць галодным 0
baya---sa b________ b-y-t-t-a --------- bayatstsa
Jeste li gladni? Вы г--о-н--? В_ г________ В- г-л-д-ы-? ------------ Вы галодныя? 0
ba--ts--a b________ b-y-t-t-a --------- bayatstsa
Vi niste gladni? В---- г---д---? В_ н_ г________ В- н- г-л-д-ы-? --------------- Вы не галодныя? 0
Y- ba--sy-. Y_ b_______ Y- b-y-s-a- ----------- Ya bayusya.
Biti žedan хацец--піць х_____ п___ х-ц-ц- п-ц- ----------- хацець піць 0
Y---ay-sya. Y_ b_______ Y- b-y-s-a- ----------- Ya bayusya.
Oni su žedni. Яны--оч-ць-пі--. Я__ х_____ п____ Я-ы х-ч-ц- п-ц-. ---------------- Яны хочуць піць. 0
Y- ba-usya. Y_ b_______ Y- b-y-s-a- ----------- Ya bayusya.
Oni nisu žedni. Ян---е х-чуць-піц-. Я__ н_ х_____ п____ Я-ы н- х-ч-ц- п-ц-. ------------------- Яны не хочуць піць. 0
Ya -- ba-u---. Y_ n_ b_______ Y- n- b-y-s-a- -------------- Ya ne bayusya.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj skupini. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici si neprekidno šalju kodirana pisma. Određene poslovne grupe također imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Znanost koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!