Zbirka izraza

hr Osjećaji   »   uk Почуття

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [п’ятдесят шість]

56 [pʺyatdesyat shistʹ]

Почуття

Pochuttya

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Imati volje Мати--аж-н-я М___ б______ М-т- б-ж-н-я ------------ Мати бажання 0
P-c---tya P________ P-c-u-t-a --------- Pochuttya
Imamo volje. М---а-м- б-жа-н-. М_ м____ б_______ М- м-є-о б-ж-н-я- ----------------- Ми маємо бажання. 0
Po-hutt-a P________ P-c-u-t-a --------- Pochuttya
Nemamo volje. Ми н---ає-о --жа-ня. М_ н_ м____ б_______ М- н- м-є-о б-ж-н-я- -------------------- Ми не маємо бажання. 0
M-t- -a-h--n-a M___ b________ M-t- b-z-a-n-a -------------- Maty bazhannya
Bojati se. Бо-т---. Б_______ Б-я-и-я- -------- Боятися. 0
Mat---az-annya M___ b________ M-t- b-z-a-n-a -------------- Maty bazhannya
Bojim se. Я -оюс-. Я б_____ Я б-ю-я- -------- Я боюся. 0
M--y--a---nn-a M___ b________ M-t- b-z-a-n-a -------------- Maty bazhannya
Ne bojim se. Я не-б-ю--. Я н_ б_____ Я н- б-ю-я- ----------- Я не боюся. 0
My -a-em- b--han-y-. M_ m_____ b_________ M- m-y-m- b-z-a-n-a- -------------------- My mayemo bazhannya.
Imati vremena. М-ти-час М___ ч__ М-т- ч-с -------- Мати час 0
M- -ayemo--a-----y-. M_ m_____ b_________ M- m-y-m- b-z-a-n-a- -------------------- My mayemo bazhannya.
On ima vremena. Він-має-час. В__ м__ ч___ В-н м-є ч-с- ------------ Він має час. 0
M- ------ b---a--y-. M_ m_____ b_________ M- m-y-m- b-z-a-n-a- -------------------- My mayemo bazhannya.
On nema vremena. В-н н- ма---ас-. В__ н_ м__ ч____ В-н н- м-є ч-с-. ---------------- Він не має часу. 0
My ---m-yem- -azhann-a. M_ n_ m_____ b_________ M- n- m-y-m- b-z-a-n-a- ----------------------- My ne mayemo bazhannya.
Dosađivati se. Нудьгув--и Н_________ Н-д-г-в-т- ---------- Нудьгувати 0
M-----ma---o -az---ny-. M_ n_ m_____ b_________ M- n- m-y-m- b-z-a-n-a- ----------------------- My ne mayemo bazhannya.
Ona se dosađuje. Во-- ну----є. В___ н_______ В-н- н-д-г-є- ------------- Вона нудьгує. 0
M- n-----e-o -az-----a. M_ n_ m_____ b_________ M- n- m-y-m- b-z-a-n-a- ----------------------- My ne mayemo bazhannya.
Ona se ne dosađuje. Вон- не н-дьгує. В___ н_ н_______ В-н- н- н-д-г-є- ---------------- Вона не нудьгує. 0
B----ysy-. B_________ B-y-t-s-a- ---------- Boyatysya.
Biti gladan Б--и-г--одним Б___ г_______ Б-т- г-л-д-и- ------------- Бути голодним 0
B-ya-ysya. B_________ B-y-t-s-a- ---------- Boyatysya.
Jeste li gladni? В----ло-ні? В_ г_______ В- г-л-д-і- ----------- Ви голодні? 0
B-yaty-y-. B_________ B-y-t-s-a- ---------- Boyatysya.
Vi niste gladni? Ви не--оло-н-? В_ н_ г_______ В- н- г-л-д-і- -------------- Ви не голодні? 0
YA b---sya. Y_ b_______ Y- b-y-s-a- ----------- YA boyusya.
Biti žedan М-ти--пра-у М___ с_____ М-т- с-р-г- ----------- Мати спрагу 0
YA---yu-ya. Y_ b_______ Y- b-y-s-a- ----------- YA boyusya.
Oni su žedni. В--- -аю-----ра--. В___ м____ с______ В-н- м-ю-ь с-р-г-. ------------------ Вони мають спрагу. 0
Y-----usya. Y_ b_______ Y- b-y-s-a- ----------- YA boyusya.
Oni nisu žedni. В-н--н- -аю-ь с--аг-. В___ н_ м____ с______ В-н- н- м-ю-ь с-р-г-. --------------------- Вони не мають спраги. 0
YA -e-bo--sya. Y_ n_ b_______ Y- n- b-y-s-a- -------------- YA ne boyusya.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj skupini. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici si neprekidno šalju kodirana pisma. Određene poslovne grupe također imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Znanost koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!