Zbirka izraza

hr Brojati   »   uk Числа

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [сім]

7 [sim]

Числа

Chysla

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Ja brojim: Я--а-ую: Я р_____ Я р-х-ю- -------- Я рахую: 0
Ch---a C_____ C-y-l- ------ Chysla
jedan, dva, tri один--дв-- т-и о____ д___ т__ о-и-, д-а- т-и -------------- один, два, три 0
C---la C_____ C-y-l- ------ Chysla
Brojim do tri. Я-рах-- до--р---. Я р____ д_ т_____ Я р-х-ю д- т-ь-х- ----------------- Я рахую до трьох. 0
Y--ra--uyu: Y_ r_______ Y- r-k-u-u- ----------- YA rakhuyu:
Ja brojim dalje: Я-рах-- --лі: Я р____ д____ Я р-х-ю д-л-: ------------- Я рахую далі: 0
YA r---uyu: Y_ r_______ Y- r-k-u-u- ----------- YA rakhuyu:
četiri, pet, šest, Чо--ри,---ят---шіс-ь, Ч______ п_____ ш_____ Ч-т-р-, п-я-ь- ш-с-ь- --------------------- Чотири, п’ять, шість, 0
YA ra-h--u: Y_ r_______ Y- r-k-u-u- ----------- YA rakhuyu:
sedam, osam, devet сім, в---м,--ев---ь с___ в_____ д______ с-м- в-с-м- д-в-я-ь ------------------- сім, вісім, дев’ять 0
o-y-,-d-a- -ry o____ d___ t__ o-y-, d-a- t-y -------------- odyn, dva, try
Brojim. Я-р---ю. Я р_____ Я р-х-ю- -------- Я рахую. 0
o-----dv-, --y o____ d___ t__ o-y-, d-a- t-y -------------- odyn, dva, try
Brojiš. Т- р-х-єш. Т_ р______ Т- р-х-є-. ---------- Ти рахуєш. 0
ody-, --a,--ry o____ d___ t__ o-y-, d-a- t-y -------------- odyn, dva, try
Broji. Ві----х--. В__ р_____ В-н р-х-є- ---------- Він рахує. 0
Y---akh-y--d- tr---h. Y_ r______ d_ t______ Y- r-k-u-u d- t-ʹ-k-. --------------------- YA rakhuyu do trʹokh.
Jedan. Prvi. О--н.-П-----. О____ П______ О-и-. П-р-и-. ------------- Один. Перший. 0
YA rak---u-do trʹo-h. Y_ r______ d_ t______ Y- r-k-u-u d- t-ʹ-k-. --------------------- YA rakhuyu do trʹokh.
Dva. Drugi. Дв-.-Д--ги-. Д___ Д______ Д-а- Д-у-и-. ------------ Два. Другий. 0
Y--r-khu---d- --ʹo--. Y_ r______ d_ t______ Y- r-k-u-u d- t-ʹ-k-. --------------------- YA rakhuyu do trʹokh.
Tri. Treći. Три. Тре-ій. Т___ Т______ Т-и- Т-е-і-. ------------ Три. Третій. 0
YA---kh------l-: Y_ r______ d____ Y- r-k-u-u d-l-: ---------------- YA rakhuyu dali:
Četiri. Četvrti. Ч--ири- Ч-тв-р--й. Ч______ Ч_________ Ч-т-р-. Ч-т-е-т-й- ------------------ Чотири. Четвертий. 0
YA-r-k--yu ---i: Y_ r______ d____ Y- r-k-u-u d-l-: ---------------- YA rakhuyu dali:
Pet. Peti. П-я-ь- --ят--. П_____ П______ П-я-ь- П-я-и-. -------------- П’ять. П’ятий. 0
Y- ---h-----al-: Y_ r______ d____ Y- r-k-u-u d-l-: ---------------- YA rakhuyu dali:
Šest. Šesti. Ш-сть- Шо-тий. Ш_____ Ш______ Ш-с-ь- Ш-с-и-. -------------- Шість. Шостий. 0
Ch----y,--ʺy-t-, sh-s--, C_______ p______ s______ C-o-y-y- p-y-t-, s-i-t-, ------------------------ Chotyry, pʺyatʹ, shistʹ,
Sedam. Sedmi. С--- С---ий. С___ С______ С-м- С-о-и-. ------------ Сім. Сьомий. 0
Ch-t---- pʺ------s---t-, C_______ p______ s______ C-o-y-y- p-y-t-, s-i-t-, ------------------------ Chotyry, pʺyatʹ, shistʹ,
Osam. Osmi. Віс----Вось---. В_____ В_______ В-с-м- В-с-м-й- --------------- Вісім. Восьмий. 0
Chotyr----ʺy-tʹ--shi--ʹ, C_______ p______ s______ C-o-y-y- p-y-t-, s-i-t-, ------------------------ Chotyry, pʺyatʹ, shistʹ,
Devet. Deveti. Де-’я-ь.-Дев’-ти-. Д_______ Д________ Д-в-я-ь- Д-в-я-и-. ------------------ Дев’ять. Дев’ятий. 0
s--,---sim- --v---tʹ s___ v_____ d_______ s-m- v-s-m- d-v-y-t- -------------------- sim, visim, devʺyatʹ

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...