Zbirka izraza

hr Brojati   »   be Лічбы

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [сем]

7 [sem]

Лічбы

Lіchby

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Ja brojim: Я л--у: Я л____ Я л-ч-: ------- Я лічу: 0
Lіc--y L_____ L-c-b- ------ Lіchby
jedan, dva, tri а-зі---д-а- --ы а_____ д___ т__ а-з-н- д-а- т-ы --------------- адзін, два, тры 0
Lіch-y L_____ L-c-b- ------ Lіchby
Brojim do tri. Я лі-у -- ----. Я л___ д_ т____ Я л-ч- д- т-о-. --------------- Я лічу да трох. 0
Y- -і-hu: Y_ l_____ Y- l-c-u- --------- Ya lіchu:
Ja brojim dalje: Я-л-ч- д---й: Я л___ д_____ Я л-ч- д-л-й- ------------- Я лічу далей: 0
Ya-l----: Y_ l_____ Y- l-c-u- --------- Ya lіchu:
četiri, pet, šest, ч-тыр-, п-----ш----, ч______ п____ ш_____ ч-т-р-, п-ц-, ш-с-ь- -------------------- чатыры, пяць, шэсць, 0
Y- l--hu: Y_ l_____ Y- l-c-u- --------- Ya lіchu:
sedam, osam, devet сем--вос-----з-в-ць с___ в_____ д______ с-м- в-с-м- д-е-я-ь ------------------- сем, восем, дзевяць 0
a-z-----------y a_____ d___ t__ a-z-n- d-a- t-y --------------- adzіn, dva, try
Brojim. Я--і-у. Я л____ Я л-ч-. ------- Я лічу. 0
a-z--, dva---ry a_____ d___ t__ a-z-n- d-a- t-y --------------- adzіn, dva, try
Brojiš. Т- лі-ы-. Т_ л_____ Т- л-ч-ш- --------- Ты лічыш. 0
a-z-n,------t-y a_____ d___ t__ a-z-n- d-a- t-y --------------- adzіn, dva, try
Broji. Ён--ічыц-. Ё_ л______ Ё- л-ч-ц-. ---------- Ён лічыць. 0
Y----c-u -- t--k-. Y_ l____ d_ t_____ Y- l-c-u d- t-o-h- ------------------ Ya lіchu da trokh.
Jedan. Prvi. А-зін.--е---. А_____ П_____ А-з-н- П-р-ы- ------------- Адзін. Першы. 0
Y- ----u-d- -----. Y_ l____ d_ t_____ Y- l-c-u d- t-o-h- ------------------ Ya lіchu da trokh.
Dva. Drugi. Два- -ру--. Д___ Д_____ Д-а- Д-у-і- ----------- Два. Другі. 0
Ya--іc-u-da-t---h. Y_ l____ d_ t_____ Y- l-c-u d- t-o-h- ------------------ Ya lіchu da trokh.
Tri. Treći. Тр-- Т-э-і. Т___ Т_____ Т-ы- Т-э-і- ----------- Тры. Трэці. 0
Ya-l-c-u -a-ey: Y_ l____ d_____ Y- l-c-u d-l-y- --------------- Ya lіchu daley:
Četiri. Četvrti. Ча---ы- Ча---рты. Ч______ Ч________ Ч-т-р-. Ч-ц-ё-т-. ----------------- Чатыры. Чацвёрты. 0
Ya-lі--u--ale-: Y_ l____ d_____ Y- l-c-u d-l-y- --------------- Ya lіchu daley:
Pet. Peti. Пя-ь--П-т-. П____ П____ П-ц-. П-т-. ----------- Пяць. Пяты. 0
Y- lі-h----l--: Y_ l____ d_____ Y- l-c-u d-l-y- --------------- Ya lіchu daley:
Šest. Šesti. Ш-сць. Ш-ст-. Ш_____ Ш_____ Ш-с-ь- Ш-с-ы- ------------- Шэсць. Шосты. 0
chat-r-,---ats-- sh---s-, c_______ p______ s_______ c-a-y-y- p-a-s-, s-e-t-’- ------------------------- chatyry, pyats’, shests’,
Sedam. Sedmi. С--- С--ы. С___ С____ С-м- С-м-. ---------- Сем. Сёмы. 0
chat--y- pya--’,-s--s-s’, c_______ p______ s_______ c-a-y-y- p-a-s-, s-e-t-’- ------------------------- chatyry, pyats’, shests’,
Osam. Osmi. Во-ем. -ос-мы. В_____ В______ В-с-м- В-с-м-. -------------- Восем. Восьмы. 0
c-a--r-,---ats’, -hests’, c_______ p______ s_______ c-a-y-y- p-a-s-, s-e-t-’- ------------------------- chatyry, pyats’, shests’,
Devet. Deveti. Дзевяць- Д-е--ты. Д_______ Д_______ Д-е-я-ь- Д-е-я-ы- ----------------- Дзевяць. Дзевяты. 0
s-m,---sem- --e-y-t-’ s___ v_____ d________ s-m- v-s-m- d-e-y-t-’ --------------------- sem, vosem, dzevyats’

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...