Я--е---аю- -и -і- -ене-к-х--.
Я н_ з____ ч_ в__ м___ к_____
Я н- з-а-, ч- в-н м-н- к-х-є-
-----------------------------
Я не знаю, чи він мене кохає. 0 S-l-dno-i-ryadn- --c-enn-a z c-yS_______________ r________ z c__S-l-d-o-i-r-a-n- r-c-e-n-a z c-y--------------------------------Skladnopidryadni rechennya z chy
Я ---зн--,--и -і---о-ерн-т---.
Я н_ з____ ч_ в__ п___________
Я н- з-а-, ч- в-н п-в-р-е-ь-я-
------------------------------
Я не знаю, чи він повернеться. 0 Skla-n------a-ni-re--e-n-a-- --yS_______________ r________ z c__S-l-d-o-i-r-a-n- r-c-e-n-a z c-y--------------------------------Skladnopidryadni rechennya z chy
Я -а----ю--ебе- чи в----р--е.
Я з______ с____ ч_ в__ б_____
Я з-п-т-ю с-б-, ч- в-н б-е-е-
-----------------------------
Я запитую себе, чи він бреше. 0 YA--e-z-ayu--------n meni--at----onu-e.Y_ n_ z_____ c__ v__ m___ z____________Y- n- z-a-u- c-y v-n m-n- z-t-l-f-n-y-.---------------------------------------YA ne znayu, chy vin meni zatelefonuye.
Я с--нів---я,--- - ді---о----у ----ба-с-.
Я с__________ щ_ я д_____ й___ п_________
Я с-м-і-а-с-, щ- я д-й-н- й-м- п-д-б-ю-ь-
-----------------------------------------
Я сумніваюся, що я дійсно йому подобаюсь. 0 C-y --n m--e ly-bytʹ?C__ v__ m___ l_______C-y v-n m-n- l-u-y-ʹ----------------------Chy vin mene lyubytʹ?
Я с---і-----,-щ- -і---- мн-ю-одр--и---я.
Я с__________ щ_ в__ з_ м___ о__________
Я с-м-і-а-с-, щ- в-н з- м-о- о-р-ж-т-с-.
----------------------------------------
Я сумніваюся, що він зі мною одружиться. 0 C---v-n-p---r-e-ʹsya?C__ v__ p____________C-y v-n p-v-r-e-ʹ-y-?---------------------Chy vin povernetʹsya?
Чи д-й--- я-й--у-по-о-аюсь?
Ч_ д_____ я й___ п_________
Ч- д-й-н- я й-м- п-д-б-ю-ь-
---------------------------
Чи дійсно я йому подобаюсь? 0 C-y---n -o--rn--ʹ--a?C__ v__ p____________C-y v-n p-v-r-e-ʹ-y-?---------------------Chy vin povernetʹsya?
Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe.
To se dešava potpuno automatski.
Mi to ne primjećujemo.
Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi.
Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla.
Svaki dan čuje nove stvari.
Stalno dobija nova impulse.
Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno.
Mora se ponašati ekonomično.
Zato se orijentira na pravilnosti.
Mozak pamti ono što često čuje.
On registrira koliko često se neka stvar ponavlja.
Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo.
Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna.
Međutim, ne znaju zašto je to tako.
Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio.
Odrasli drugačije uče jezike.
Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika.
One je temelj za nova gramatička pravila.
Odraslima je za učenje potrebna nastava.
Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike.
To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima.
Oni se pohranjuju u različitа područja mozga.
Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga.
Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih.
Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa.
Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku.
No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...