Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   th อดีตกาล 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [แปดสิบเอ็ด]

bhæ̀t-sìp-èt

อดีตกาล 1

à-dèet-dhà-gan

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tajlandski igra Više
pisati เขียน เ___ เ-ี-น ----- เขียน 0
a--dèet------gan à_____________ a---e-e---h-̀-g-n ----------------- à-dèet-dhà-gan
On je napisao pismo. เ-าไ--เ--ย-จ---าย-น-่-ฉ-ับ เ____________________ เ-า-ด-เ-ี-น-ด-ม-ย-น-่-ฉ-ั- -------------------------- เขาได้เขียนจดหมายหนึ่งฉบับ 0
à---̀---dh---gan à_____________ a---e-e---h-̀-g-n ----------------- à-dèet-dhà-gan
A ona je napisala razglednicu. แล--ธ-ได--ข-ยนกา-์ดห---ง-บ แ____________________ แ-ะ-ธ-ไ-้-ข-ย-ก-ร-ด-น-่-ใ- -------------------------- และเธอได้เขียนการ์ดหนึ่งใบ 0
k--an k___ k-̌-n ----- kǐan
čitati อ-าน อ่__ อ-า- ---- อ่าน 0
k---n k___ k-̌-n ----- kǐan
On je čitao ilustrirani časopis. เขาได้-่--นิต--า--นึ่ง-บับ เ___________________ เ-า-ด-อ-า-น-ต-ส-ร-น-่-ฉ-ั- -------------------------- เขาได้อ่านนิตยสารหนึ่งฉบับ 0
kǐan k___ k-̌-n ----- kǐan
A ona je čitala knjigu. แ-ะ-ธ-ไ----าน-นังส------งเ-่ม แ_____________________ แ-ะ-ธ-ไ-้-่-น-น-ง-ื-ห-ึ-ง-ล-ม ----------------------------- และเธอได้อ่านหนังสือหนึ่งเล่ม 0
k----d--i-kǐ---j----ma----è-ng--hà-b--p k_________________________________ k-̌---a-i-k-̌-n-j-̀---a-i-n-̀-n---h-̀-b-̀- ------------------------------------------ kǎo-dâi-kǐan-jòt-mǎi-nèung-chà-bàp
uzeti หย-บ ห__ ห-ิ- ---- หยิบ 0
k-̌o-d-̂--kǐa--jò----̌------ng---a--bàp k_________________________________ k-̌---a-i-k-̌-n-j-̀---a-i-n-̀-n---h-̀-b-̀- ------------------------------------------ kǎo-dâi-kǐan-jòt-mǎi-nèung-chà-bàp
On je uzeo cigaretu. เข----หย-บบุหร-่--ึ----น เ________________ เ-า-ด-ห-ิ-บ-ห-ี-ห-ึ-ง-ว- ------------------------ เขาได้หยิบบุหรี่หนึ่งมวน 0
kǎo--â----̌an-j--t-ma---ne-u-g-ch-̀--a-p k_________________________________ k-̌---a-i-k-̌-n-j-̀---a-i-n-̀-n---h-̀-b-̀- ------------------------------------------ kǎo-dâi-kǐan-jòt-mǎi-nèung-chà-bàp
Ona je uzela komad čokolade. เธ-ได้หย--ช--ค---ล-----่--ิ้น เ____________________ เ-อ-ด-ห-ิ-ช-อ-โ-แ-็-ห-ึ-ง-ิ-น ----------------------------- เธอได้หยิบช็อคโกแล็ตหนึ่งชิ้น 0
læ----r----̂i--i--n--à---è----b-i l____________________________ l-́-t-r---a-i-k-̌-n-g-̀---e-u-g-b-i ----------------------------------- lǽ-tur̶-dâi-kǐan-gàd-nèung-bai
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. เ-าไม่-ื---ัตย์ ---เธ-ซ-----ตย์ เ_________ แ_________ เ-า-ม-ซ-่-ส-ต-์ แ-่-ธ-ซ-่-ส-ต-์ ------------------------------- เขาไม่ซื่อสัตย์ แต่เธอซื่อสัตย์ 0
læ--------a-i--i-a--ga-d----ung---i l____________________________ l-́-t-r---a-i-k-̌-n-g-̀---e-u-g-b-i ----------------------------------- lǽ-tur̶-dâi-kǐan-gàd-nèung-bai
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. เ---ี---ี-- ---เ-อ---น เ_______ แ_______ เ-า-ี-เ-ี-จ แ-่-ธ-ข-ั- ---------------------- เขาขี้เกียจ แต่เธอขยัน 0
læ--t-r̶--âi--i----g----ne-ung-bai l____________________________ l-́-t-r---a-i-k-̌-n-g-̀---e-u-g-b-i ----------------------------------- lǽ-tur̶-dâi-kǐan-gàd-nèung-bai
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. เข--- -ต่เธอรวย เ____ แ_______ เ-า-น แ-่-ธ-ร-ย --------------- เขาจน แต่เธอรวย 0
àn à_ a-n --- àn
On nije imao novaca, nego dugove. เขา--่--เง-น-ม-แต-หนี้ เ________ มี____ เ-า-ม-ม-เ-ิ- ม-แ-่-น-้ ---------------------- เขาไม่มีเงิน มีแต่หนี้ 0
a-n à_ a-n --- àn
On nije imao sreće, nego peh. เขา---ม---คดี มีแ--โ-คร้าย เ_________ มี________ เ-า-ม-ม-โ-ค-ี ม-แ-่-ช-ร-า- -------------------------- เขาไม่มีโชคดี มีแต่โชคร้าย 0
a-n à_ a-n --- àn
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. เขา----ระ--คว---ำเร็จ มี-ต-ค-ามล้มเห-ว เ_________________ มี____________ เ-า-ม-ป-ะ-บ-ว-ม-ำ-ร-จ ม-แ-่-ว-ม-้-เ-ล- -------------------------------------- เขาไม่ประสบความสำเร็จ มีแต่ความล้มเหลว 0
ka-----̂--a-n-ni----a--s--n-ne-----c-a---àp k__________________________________ k-̌---a-i-a-n-n-́---a---a-n-n-̀-n---h-̀-b-̀- -------------------------------------------- kǎo-dâi-àn-nít-yá-sǎn-nèung-chà-bàp
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. เ----่----อ----ี-ต-ไม--อ-จ เ___________ มี________ เ-า-ม-เ-ย-อ-จ ม-แ-่-ม-พ-ใ- -------------------------- เขาไม่เคยพอใจ มีแต่ไม่พอใจ 0
k--o-d------n----t--á---̌n-nèun---ha--b--p k__________________________________ k-̌---a-i-a-n-n-́---a---a-n-n-̀-n---h-̀-b-̀- -------------------------------------------- kǎo-dâi-àn-nít-yá-sǎn-nèung-chà-bàp
On nije bio sretan, nego nesretan. เขาไ-่มีค-า-สุข--ี--่-ว--ท-ก-์ เ___________ มี_________ เ-า-ม-ม-ค-า-ส-ข ม-แ-่-ว-ม-ุ-ข- ------------------------------ เขาไม่มีความสุข มีแต่ความทุกข์ 0
kǎ--d--i---n-ní---a---a-------ng-ch-----̀p k__________________________________ k-̌---a-i-a-n-n-́---a---a-n-n-̀-n---h-̀-b-̀- -------------------------------------------- kǎo-dâi-àn-nít-yá-sǎn-nèung-chà-bàp
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. เ---ม-เ--นมิต-ก-บใค--มี-ต่ไม่เ--นมิตร เ_______________ มี__________ เ-า-ม-เ-็-ม-ต-ก-บ-ค- ม-แ-่-ม-เ-็-ม-ต- ------------------------------------- เขาไม่เป็นมิตรกับใคร มีแต่ไม่เป็นมิตร 0
lǽ----̶---̂--a---nǎn-----u-n-------e-m l_______________________________ l-́-t-r---a-i-a-n-n-̌-g-s-̌---e-u-g-l-̂- ---------------------------------------- lǽ-tur̶-dâi-àn-nǎng-sěu-nèung-lêm

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...