Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   hy անցյալ 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ութանասունմեկ]

81 [ut’anasunmek]

անցյալ 1

ants’yal 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
pisati գրել գ___ գ-ե- ---- գրել 0
ants’ya--1 a_______ 1 a-t-’-a- 1 ---------- ants’yal 1
On je napisao pismo. Ն- ---ակ գ-ե-: Ն_ ն____ գ____ Ն- ն-մ-կ գ-ե-: -------------- Նա նամակ գրեց: 0
an-s’ya- 1 a_______ 1 a-t-’-a- 1 ---------- ants’yal 1
A ona je napisala razglednicu. Եվ -ա -ա--- -րե-: Ե_ ն_ բ____ գ____ Ե- ն- բ-ց-կ գ-ե-: ----------------- Եվ նա բացիկ գրեց: 0
grel g___ g-e- ---- grel
čitati կա-դ-լ կ_____ կ-ր-ա- ------ կարդալ 0
g--l g___ g-e- ---- grel
On je čitao ilustrirani časopis. Նա ------մ է- ա-սագ-ր-: Ն_ կ______ է_ ա________ Ն- կ-ր-ո-մ է- ա-ս-գ-ր-: ----------------------- Նա կարդում էր ամսագիրը: 0
g--l g___ g-e- ---- grel
A ona je čitala knjigu. Ե---- -ա-------- -- ----: Ե_ ն_ կ______ է_ մ_ գ____ Ե- ն- կ-ր-ո-մ է- մ- գ-ր-: ------------------------- Եվ նա կարդում էր մի գիրք: 0
Na namak-g----’ N_ n____ g_____ N- n-m-k g-e-s- --------------- Na namak grets’
uzeti վ--ց-ել վ______ վ-ր-ն-լ ------- վերցնել 0
N--n-----g-ets’ N_ n____ g_____ N- n-m-k g-e-s- --------------- Na namak grets’
On je uzeo cigaretu. Նա ---ս--ա-ե--վե--ր-ց: Ն_ մ_ ս______ վ_______ Ն- մ- ս-գ-ր-տ վ-ր-ր-ց- ---------------------- Նա մի սիգարետ վերցրեց: 0
Na namak -re--’ N_ n____ g_____ N- n-m-k g-e-s- --------------- Na namak grets’
Ona je uzela komad čokolade. Նա-մի --որ --կ-լ-դ-վե--րեց: Ն_ մ_ կ___ շ______ վ_______ Ն- մ- կ-ո- շ-կ-լ-դ վ-ր-ր-ց- --------------------------- Նա մի կտոր շոկոլադ վերցրեց: 0
Y-v n- --ts-i- g--t-’ Y__ n_ b______ g_____ Y-v n- b-t-’-k g-e-s- --------------------- Yev na bats’ik grets’
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Նա -նհավ-տ---մ է---ղ-լ- ----ն-----ա--ր-մ: Ն_ ա__________ է_ ե____ ի__ ն_ հ_________ Ն- ա-հ-վ-տ-ր-մ է- ե-ե-, ի-կ ն- հ-վ-տ-ր-մ- ----------------------------------------- Նա անհավատարիմ էր եղել, իսկ նա հավատարիմ: 0
Ye---a-ba---i- grets’ Y__ n_ b______ g_____ Y-v n- b-t-’-k g-e-s- --------------------- Yev na bats’ik grets’
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Նա-ծ--յ--է--եղ-լ,--ս- ---ջանա------: Ն_ ծ____ է_ ե____ ի__ ն_ ջ______ է__ Ն- ծ-ւ-լ է- ե-ե-, ի-կ ն- ջ-ն-ս-ր է-: ------------------------------------ Նա ծույլ էր եղել, իսկ նա ջանասեր էր: 0
Y-- -a -a-s--k g-e--’ Y__ n_ b______ g_____ Y-v n- b-t-’-k g-e-s- --------------------- Yev na bats’ik grets’
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Նա-ա--ատ--ր- -սկ--ա-հ---ւս-: Ն_ ա____ է__ ի__ ն_ հ_______ Ն- ա-ք-տ է-, ի-կ ն- հ-ր-ւ-տ- ---------------------------- Նա աղքատ էր, իսկ նա հարուստ: 0
ka---l k_____ k-r-a- ------ kardal
On nije imao novaca, nego dugove. Ն- փ-- -ուն-ր- այլ -արտ-եր: Ն_ փ__ չ______ ա__ պ_______ Ն- փ-ղ չ-ւ-ե-, ա-լ պ-ր-ք-ր- --------------------------- Նա փող չուներ, այլ պարտքեր: 0
k--d-l k_____ k-r-a- ------ kardal
On nije imao sreće, nego peh. Ն--հ-ջ-ղու-յ--ն չո--եր, -յլ-ձ-խ---ո-թյ--ն: Ն_ հ___________ չ______ ա__ ձ_____________ Ն- հ-ջ-ղ-ւ-յ-ւ- չ-ւ-ե-, ա-լ ձ-խ-ր-ո-թ-ո-ն- ------------------------------------------ Նա հաջողություն չուներ, այլ ձախորդություն: 0
kar-al k_____ k-r-a- ------ kardal
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Ն- -ո-ն-- հա--ղ-ւ----ն,---- --հա---ությու-: Ն_ չ_____ հ____________ ա__ ա______________ Ն- չ-ւ-ե- հ-ջ-ղ-ւ-յ-ւ-, ա-լ ա-հ-ջ-ղ-ւ-յ-ւ-: ------------------------------------------- Նա չուներ հաջողություն, այլ անհաջողություն: 0
Na-k---um-er am-a-iry N_ k_____ e_ a_______ N- k-r-u- e- a-s-g-r- --------------------- Na kardum er amsagiry
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ն- գ-հ-չէ---ա-լ -ժգ--: Ն_ գ__ չ___ ա__ դ_____ Ն- գ-հ չ-ր- ա-լ դ-գ-հ- ---------------------- Նա գոհ չէր, այլ դժգոհ: 0
Na ----u-------sagiry N_ k_____ e_ a_______ N- k-r-u- e- a-s-g-r- --------------------- Na kardum er amsagiry
On nije bio sretan, nego nesretan. Ն- ---անի- --ր,-այ- դժ----: Ն_ ե______ չ___ ա__ դ______ Ն- ե-ջ-ն-կ չ-ր- ա-լ դ-բ-խ-: --------------------------- Նա երջանիկ չէր, այլ դժբախտ: 0
Na kardu---- am----ry N_ k_____ e_ a_______ N- k-r-u- e- a-s-g-r- --------------------- Na kardum er amsagiry
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Նա-համ-կրել---է-- --լ -ակ--ր-լ-: Ն_ հ________ չ___ ա__ հ_________ Ն- հ-մ-կ-ե-ի չ-ր- ա-լ հ-կ-կ-ե-ի- -------------------------------- Նա համակրելի չէր, այլ հակակրելի: 0
Y-- na-k--dum -r -i --r-’ Y__ n_ k_____ e_ m_ g____ Y-v n- k-r-u- e- m- g-r-’ ------------------------- Yev na kardum er mi girk’

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...