Ի-ձ ----ավ-ր-է -ի--ա-- -ի---դիզ-լ:
Ի__ հ_______ է մ_ ք___ լ___ դ_____
Ի-ձ հ-ր-ա-ո- է մ- ք-ն- լ-տ- դ-զ-լ-
----------------------------------
Ինձ հարկավոր է մի քանի լիտր դիզել: 0 V-r-e՞gh-- mot----b-nzal-----a-a-yV_______ e m_____ b_______________V-r-e-g- e m-t-k- b-n-a-t-’-k-y-n-----------------------------------Vorte՞gh e motaka benzalts’akayany
Մեզ---ն-ւ---ւն - հա-կավոր:
Մ__ օ_________ է հ________
Մ-զ օ-ն-ւ-յ-ւ- է հ-ր-ա-ո-:
--------------------------
Մեզ օգնություն է հարկավոր: 0 I-dz -arkav-r-e-m- -’-ni---tr di-elI___ h_______ e m_ k____ l___ d____I-d- h-r-a-o- e m- k-a-i l-t- d-z-l-----------------------------------Indz harkavor e mi k’ani litr dizel
Već prije nego što su progovorile, bebe su znale mnogo o govorenju.
To su pokazali različiti eksperimenti.
U posebnim baby-laboratorijima istražuje se razvoj djece.
Pritom se ispituje kako djeca uče jezik.
Bebe su očigledno inteligentnije nego što smo dosad mislili.
Već sa 6 mjeseci posjeduju mnogo jezičnih sposobnosti.
Na primjer, prepoznaju svoj materinji jezik.
Francuske i njemačke bebe drugačije reagiraju na tonove.
Različiti naglasci uzrokuju različito ponašanje.
Dakle, bebe osjećaju naglasak svog jezika.
Jako mala djeca također mogu zapamtiti više riječi.
Roditelji igraju veliku ulogu u jezičnom razvoju svojih beba.
Budući da je bebama odmah nakon rođenja potrebna interakcija.
Žele komunicirati s mamom i tatom.
Interakcija mora biti popraćena pozitivnim emocijama.
Roditelji ne smiju biti pod stresom dok pričaju sa svojom bebom.
Također nije u redu ako s njima pričaju jako malo.
Stres ili šutnja mogu imati negativne posljedice na bebe.
Može se štetno utjecati na njihov razvoj jezika.
Učenje za bebe počinje već u trbuhu!
Na jezik reagiraju već prije svog rođenja.
Mogu točno osjetiti zvučne signale.
Nakon rođenja ponovno prepoznaju te signale.
Nerođena djeca čak uče ritam jezika.
Glas svoje majke mogu čuti već u trbuhu.
Dakle, s nerođenom djecom se može razgovarati.
No ne valja pretjerivati...
Dijete nakon rođenja ima dovoljno vremena za vježbanje.
Dali si znao?
Švedski spada u skupinu sjevernogermanskih jezika.
To je materinski jezik više od 8 milijuna ljudi.
Govori se u Švedskoj i djelimice u Finskoj.
S Norvežanima se Šveđani mogu realativno bez problema sporazumijevati.
Čak postoji miješani jezik koji povezuje elemente iz oba jezika.
I sa Dancima je moguća konverzacija kad sagovornici jasno govore.
Švedska abeceda ima 29 slova.
Odlika švedskog je izražen sistem vokala.
Dužina i kratkoća samoglasnika odlučuju o značenju jedne riječi.
I visina tona igra u švedskom određenu ulogu.
Švedske riječi i rečenice su općenito kratke.
Red riječi u rečenici podliježe utvrđenim pravilima.
Ni gramatika nije previše komplicirana.
Strukture uglavnom liče onima iz engleskog jezika.
Učite švedski, jer uopće nije tako težak!