Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   hy ժամեր

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [ութ]

8 [ut’]

ժամեր

zhamer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Oprostite! Նե-ե--ք: Ն_______ Ն-ր-ց-ք- -------- Ներեցեք: 0
Ne--t---ek’ N__________ N-r-t-’-e-’ ----------- Nerets’yek’
Koliko je sati, molim Vas? Ժ-մը-ք-ն-՞սն--: Ժ___ ք______ է_ Ժ-մ- ք-ն-՞-ն է- --------------- Ժամը քանի՞սն է: 0
Z-am- -’ani՞sn e Z____ k_______ e Z-a-y k-a-i-s- e ---------------- Zhamy k’ani՞sn e
Hvala Vam puno! Շ-տ շնորհ-կա--ւ--ո-ն: Շ__ շ________________ Շ-տ շ-ո-հ-կ-լ-ւ-յ-ւ-: --------------------- Շատ շնորհակալություն: 0
S-----hno---kalu-’-un S___ s_______________ S-a- s-n-r-a-a-u-’-u- --------------------- Shat shnorhakalut’yun
Jedan je sat. Ժամ- մե-ն-է--(տ--ն--եքն--) Ժ___ մ___ է_ (_________ է_ Ժ-մ- մ-կ- է- (-ա-ն-ր-ք- է- -------------------------- Ժամը մեկն է: (տասներեքն է) 0
Zhamy me-- - (t-----e-----) Z____ m___ e (__________ e_ Z-a-y m-k- e (-a-n-r-k-n e- --------------------------- Zhamy mekn e (tasnerek’n e)
Dva su sata. Ժամ- ---ո--ն----(--ս----ս--է) Ժ___ ե______ է_ (_________ է_ Ժ-մ- ե-կ-ւ-ն է- (-ա-ն-ո-ս- է- ----------------------------- Ժամը երկուսն է: (տասնչորսն է) 0
Z--m- ye-ku-n - --a-nc---o-sn-e) Z____ y______ e (____________ e_ Z-a-y y-r-u-n e (-a-n-h-v-r-n e- -------------------------------- Zhamy yerkusn e (tasnch’vorsn e)
Tri su sata. Ժամը-եր--- -:(տ---հի--ն է) Ժ___ ե____ է___________ է_ Ժ-մ- ե-ե-ն է-(-ա-ն-ի-գ- է- -------------------------- Ժամը երեքն է:(տասնհինգն է) 0
Z--m---e----n--(ta-n--n-n--) Z____ y______ e__________ e_ Z-a-y y-r-k-n e-t-s-h-n-n e- ---------------------------- Zhamy yerek’n e(tasnhingn e)
Četiri su sata. Ժ------րս---- -տ-սն-ե-ն-է) Ժ___ չ____ է_ (________ է_ Ժ-մ- չ-ր-ն է- (-ա-ն-ե-ն է- -------------------------- Ժամը չորսն է: (տասնվեցն է) 0
Zh-m--ch’v-r-- - --a-n--t----e) Z____ c_______ e (__________ e_ Z-a-y c-’-o-s- e (-a-n-e-s-n e- ------------------------------- Zhamy ch’vorsn e (tasnvets’n e)
Pet je sati. Ժա-- հինգն է:-(տ----ոթն է) Ժ___ հ____ է_ (________ է_ Ժ-մ- հ-ն-ն է- (-ա-ն-ո-ն է- -------------------------- Ժամը հինգն է: (տասնյոթն է) 0
Zh-----i----e-(t-s-y-t-- e) Z____ h____ e (_________ e_ Z-a-y h-n-n e (-a-n-o-’- e- --------------------------- Zhamy hingn e (tasnyot’n e)
Šest je sati. Ժա-ը վ-ց- է----ա--ո-----) Ժ___ վ___ է_ (________ է_ Ժ-մ- վ-ց- է- (-ա-ն-ւ-ն է- ------------------------- Ժամը վեցն է: (տասնութն է) 0
Z--my -et--n e--t--n-t’n--) Z____ v_____ e (________ e_ Z-a-y v-t-’- e (-a-n-t-n e- --------------------------- Zhamy vets’n e (tasnut’n e)
Sedam je sati. Ժա-----թն -: ( -ա---նն-է) Ժ___ յ___ է_ ( տ______ է_ Ժ-մ- յ-թ- է- ( տ-ս-ի-ն է- ------------------------- Ժամը յոթն է: ( տասնինն է) 0
Z-a-- yo-’n---( ta---nn e) Z____ y____ e ( t______ e_ Z-a-y y-t-n e ( t-s-i-n e- -------------------------- Zhamy yot’n e ( tasninn e)
Osam je sati. Ժամ--ո----է--(քսա-- է) Ժ___ ո___ է_ (_____ է_ Ժ-մ- ո-թ- է- (-ս-ն- է- ---------------------- Ժամը ութն է: (քսանն է) 0
Z--my ut-----(----n---) Z____ u___ e (______ e_ Z-a-y u-’- e (-’-a-n e- ----------------------- Zhamy ut’n e (k’sann e)
Devet je sati. Ժամ- -ն- է- --ք-ա-մեկն-է) Ժ___ ի__ է_ ( ք_______ է_ Ժ-մ- ի-ն է- ( ք-ա-մ-կ- է- ------------------------- Ժամը ինն է: ( քսանմեկն է) 0
Zhamy i-n e (-k-san-e-n e) Z____ i__ e ( k________ e_ Z-a-y i-n e ( k-s-n-e-n e- -------------------------- Zhamy inn e ( k’sanmekn e)
Deset je sati. Ժա-ը տա-ն--:-- ----եր-ո-ս- -) Ժ___ տ___ է_ ( ք__________ է_ Ժ-մ- տ-ս- է- ( ք-ա-ե-կ-ւ-ն է- ----------------------------- Ժամը տասն է: ( քսաներկուսն է) 0
Zha-y ---- --(--’s--er-u-- e) Z____ t___ e ( k__________ e_ Z-a-y t-s- e ( k-s-n-r-u-n e- ----------------------------- Zhamy tasn e ( k’sanerkusn e)
Jedanaest je sati. Ժ-մ- տաս-մ-----:-(քս-նե-ե----) Ժ___ տ_______ է_ (_________ է_ Ժ-մ- տ-ս-մ-կ- է- (-ս-ն-ր-ք- է- ------------------------------ Ժամը տասնմեկն է: (քսաներեքն է) 0
Z--m- -a-nme-n e-(k’s-n-----n -) Z____ t_______ e (___________ e_ Z-a-y t-s-m-k- e (-’-a-e-e-’- e- -------------------------------- Zhamy tasnmekn e (k’sanerek’n e)
Dvanaest je sati. Ժ----տ-սն---ո--ն--- -ք--ն----ն-է) Ժ___ տ__________ է_ (_________ է_ Ժ-մ- տ-ս-ե-կ-ւ-ն է- (-ս-ն-ո-ս- է- --------------------------------- Ժամը տասներկուսն է: (քսանչորսն է) 0
Z-am- -a----kusn e (k----ch---r-- e) Z____ t_________ e (_____________ e_ Z-a-y t-s-e-k-s- e (-’-a-c-’-o-s- e- ------------------------------------ Zhamy tasnerkusn e (k’sanch’vorsn e)
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Մ----ո--ն-ո-ն- ---ս--ն-վ-յ-կյ-ն: Մ__ ր____ ո___ վ______ վ________ Մ-կ ր-պ-ն ո-ն- վ-թ-ո-ն վ-յ-կ-ա-: -------------------------------- Մեկ րոպեն ունի վաթսուն վայրկյան: 0
Mek-r-pe--u-i-vat’s---v----yan M__ r____ u__ v______ v_______ M-k r-p-n u-i v-t-s-n v-y-k-a- ------------------------------ Mek ropen uni vat’sun vayrkyan
Jedan sat ima šezdeset minuta. Մ-- -ամ---ւ-ի------ւն --պե: Մ__ ժ___ ո___ վ______ ր____ Մ-կ ժ-մ- ո-ն- վ-թ-ո-ն ր-պ-: --------------------------- Մեկ ժամն ունի վաթսուն րոպե: 0
Mek z-amn u-- v-t’--n r-pe M__ z____ u__ v______ r___ M-k z-a-n u-i v-t-s-n r-p- -------------------------- Mek zhamn uni vat’sun rope
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Մե---ր- --ն--ք-ա--որ- --մ: Մ__ օ__ ո___ ք_______ ժ___ Մ-կ օ-ն ո-ն- ք-ա-չ-ր- ժ-մ- -------------------------- Մեկ օրն ունի քսանչորս ժամ: 0
Me--or- u----’sanc--vo-s -h-m M__ o__ u__ k___________ z___ M-k o-n u-i k-s-n-h-v-r- z-a- ----------------------------- Mek orn uni k’sanch’vors zham

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...