Նա--ե- -նա--լ --- -նայած--- ար-ե--ուշ-էր:
Ն_ դ__ մ_____ է__ չ_____ ո_ ա____ ո__ է__
Ն- դ-ռ մ-ա-ե- է-, չ-ա-ա- ո- ա-դ-ն ո-շ է-:
-----------------------------------------
Նա դեռ մնացել էր, չնայած որ արդեն ուշ էր: 0 bard sto-a-a---an 4b___ s___________ 4b-r- s-o-a-a-a-a- 4-------------------bard storadasakan 4
Дорога скользкая. Несмотря на это он едет так быстро.
On je pijan. Usprkos tome on vozi bicikl.
Նա խ--- -: Ա---ւամ---յ-------հե---իվ է----ւմ:
Ն_ խ___ է_ Ա_____________ ն_ հ______ է ք_____
Ն- խ-ա- է- Ա-ն-ւ-մ-ն-յ-ի- ն- հ-ծ-ն-վ է ք-ո-մ-
---------------------------------------------
Նա խմած է: Այնուամենայնիվ նա հեծանիվ է քշում: 0 Her--st-ts’uy-s-y m-ats----s ----ynu----ay--- -a -------rH________________ m_________ e_ A____________ n_ k____ e_H-r-u-t-t-’-y-s-y m-a-s-r-t- e- A-n-a-e-a-n-v n- k-n-l e----------------------------------------------------------Herrustats’uyts’y miats’rats er Aynuamenayniv na k’nel er
Više jezika
Kliknite na zastavu!
On je pijan. Usprkos tome on vozi bicikl.
Նա խմած է: Այնուամենայնիվ նա հեծանիվ է քշում:
Herrustats’uyts’y miats’rats er Aynuamenayniv na k’nel er
Ն- աշխատ-ն-ի տ-- չի ---ում- ----ա---- -արձ----ւ---------յ-ւն-ունի:
Ն_ ա________ տ__ չ_ գ______ չ_____ ո_ բ__________ կ_________ ո____
Ն- ա-խ-տ-ն-ի տ-ղ չ- գ-ն-ւ-, չ-ա-ա- ո- բ-ր-ր-գ-ւ-ն կ-թ-ւ-յ-ւ- ո-ն-:
------------------------------------------------------------------
Նա աշխատանքի տեղ չի գտնում, չնայած որ բարձրագույն կրթություն ունի: 0 He-ru---ts-uyts’y mia-s’--ts-e------a--n----- -a -’-----rH________________ m_________ e_ A____________ n_ k____ e_H-r-u-t-t-’-y-s-y m-a-s-r-t- e- A-n-a-e-a-n-v n- k-n-l e----------------------------------------------------------Herrustats’uyts’y miats’rats er Aynuamenayniv na k’nel er
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Iako je studirala, ona ne nalazi radno mjesto.
Նա աշխատանքի տեղ չի գտնում, չնայած որ բարձրագույն կրթություն ունի:
Herrustats’uyts’y miats’rats er Aynuamenayniv na k’nel er
Djeca uče jezik relativno brzo.
Kod odraslih to obično traje duže.
Međutim, djeca ne uče bolje od odraslih.
Jednostavno uče drugačije.
Mozak jako puno radi kod učenja jezika.
Mora učiti nekoliko stvari paralelno.
Prilikom učenja jezika nije dovoljno samo razmišljati o njemu.
Mora se naučiti izgovor novih riječi.
Zbog toga govorni organi uče nove pokrete.
Mozak također mora naučiti reagirati na nove situacije.
Sporazumijevati se na stranom jeziku je izazov.
Odrasli pak u svakoj životnoj dobi jezik uče na drugačiji način.
S 20 ili 30 godina ljudi još uvijek imaju rutinu u učenju.
Škola ili studij nisu bili tako davno.
Stoga je mozak dobro istreniran.
Zato strane jezike mogu učiti na vrlo visokoj razini.
Ljudi u starosti od 40 do 50 godina su već mnogo naučili.
Njihov mozak profitira od iskustva.
Nove sadržaje može dobro kombinirati sa starim znanjem.
U toj dobi najbolje uči stvari koje već poznaje.
To su, na primjer, jezici koji nalikuju ranije naučenim jezicima.
Sa 60 ili 70 godina ljudi imaju najviše vremena.
Mogu često vježbati.
A to je kod jezika jako bitno.
Stariji ljudi naročito dobro uče strana pisma.
U svakoj životnoj dobi se može uspješno učiti.
Mozak nakon puberteta još uvijek razvija nove moždane stanice.
I to radi vrlo rado...