Zbirka izraza

hr Osobe   »   am ሰዎች

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [አንድ]

1 [አንድ]

ሰዎች

sewochi /hizibi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
ja -ኔ እ_ እ- -- እኔ 0
i-ē i__ i-ē --- inē
ja i ti እ- ---አ--/ቺ እ_ እ_ አ____ እ- እ- አ-ተ-ቺ ----------- እኔ እና አንተ/ቺ 0
i-- ----ā-ite-chī i__ i__ ā________ i-ē i-a ā-i-e-c-ī ----------------- inē ina ānite/chī
nas dvoje እ---ለታ--ም እ_ ሁ_____ እ- ሁ-ታ-ን- --------- እኛ ሁለታችንም 0
i--- -u---ach-n-mi i___ h____________ i-y- h-l-t-c-i-i-i ------------------ inya huletachinimi
on እ- እ_ እ- -- እሱ 0
i-u i__ i-u --- isu
on i ona እሱ -- -ሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
isu ----is-a i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
njih dvoje እ-ሱ-ሁ--ም እ__ ሁ___ እ-ሱ ሁ-ቱ- -------- እነሱ ሁለቱም 0
i--s- huletu-i i____ h_______ i-e-u h-l-t-m- -------------- inesu huletumi
muškarac ወ-ድ ወ__ ወ-ድ --- ወንድ 0
w-nidi w_____ w-n-d- ------ wenidi
žena -ት ሴ_ ሴ- -- ሴት 0
sē-i s___ s-t- ---- sēti
dijete -ጅ ል_ ል- -- ልጅ 0
l-ji l___ l-j- ---- liji
jedna obitelj ቤ--ብ ቤ___ ቤ-ሰ- ---- ቤተሰብ 0
bēt--ebi b_______ b-t-s-b- -------- bētesebi
moja obitelj የ---ተ-ብ የ_ ቤ___ የ- ቤ-ሰ- ------- የኔ ቤተሰብ 0
y--ē--ēte--bi y___ b_______ y-n- b-t-s-b- ------------- yenē bētesebi
Moja obitelj je ovdje. ቤተሰቤ እ-ህ ---። ቤ___ እ__ ና___ ቤ-ሰ- እ-ህ ና-ው- ------------- ቤተሰቤ እዚህ ናቸው። 0
b-te--b- i---i --c--w-. b_______ i____ n_______ b-t-s-b- i-ī-i n-c-e-i- ----------------------- bētesebē izīhi nachewi.
Ja sam ovdje. እ---ዚህ --። እ_ እ__ ነ__ እ- እ-ህ ነ-። ---------- እኔ እዚህ ነኝ። 0
i----z--- -en-i. i__ i____ n_____ i-ē i-ī-i n-n-i- ---------------- inē izīhi nenyi.
Ti si ovdje. አን--አን---ዚህ ነህ/ነ-። አ______ እ__ ነ_____ አ-ተ-አ-ቺ እ-ህ ነ-/-ሽ- ------------------ አንተ/አንቺ እዚህ ነህ/ነሽ። 0
ān-te/āni--ī----hi--eh-/ne---. ā___________ i____ n__________ ā-i-e-ā-i-h- i-ī-i n-h-/-e-h-. ------------------------------ ānite/ānichī izīhi nehi/neshi.
On je ovdje i ona je ovdje. እ----ህ-ነ- -ና -ሷ -ዚ- -ት። እ_ እ__ ነ_ እ_ እ_ እ__ ና__ እ- እ-ህ ነ- እ- እ- እ-ህ ና-። ----------------------- እሱ እዚህ ነው እና እሷ እዚህ ናት። 0
is- i---i--e-i--n- -swa--zīhi----i. i__ i____ n___ i__ i___ i____ n____ i-u i-ī-i n-w- i-a i-w- i-ī-i n-t-. ----------------------------------- isu izīhi newi ina iswa izīhi nati.
Mi smo ovdje. እኛ-እ---ነን። እ_ እ__ ነ__ እ- እ-ህ ነ-። ---------- እኛ እዚህ ነን። 0
iny- izīhi--eni. i___ i____ n____ i-y- i-ī-i n-n-. ---------------- inya izīhi neni.
Vi ste ovdje. እ-----ዚህ ---። እ___ እ__ ና___ እ-ን- እ-ህ ና-ሁ- ------------- እናንተ እዚህ ናችሁ። 0
ina---e-iz--- nach-h-. i______ i____ n_______ i-a-i-e i-ī-i n-c-i-u- ---------------------- inanite izīhi nachihu.
Oni su svi ovdje. እነ---ሉ- ----ናቸው። እ__ ሁ__ እ__ ና___ እ-ሱ ሁ-ም እ-ህ ና-ው- ---------------- እነሱ ሁሉም እዚህ ናቸው። 0
i-es- hu-u------hi------w-. i____ h_____ i____ n_______ i-e-u h-l-m- i-ī-i n-c-e-i- --------------------------- inesu hulumi izīhi nachewi.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + amharik (1-100) MP3 amharik (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!