Zbirka izraza

hr Osobe   »   ar ‫الأشخاص‬

1 [jedan]

Osobe

Osobe

‫1 [واحد]‬

1 [wahd]

‫الأشخاص‬

al-ashkhāṣ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
ja ‫أنا ‫___ ‫-ن- ---- ‫أنا 0
anā a__ a-ā --- anā
ja i ti ‫أ----أ-ت ‫___ و___ ‫-ن- و-ن- --------- ‫أنا وأنت 0
an- -- anta a__ w_ a___ a-ā w- a-t- ----------- anā wa anta
nas dvoje كلانا ك____ ك-ا-ا ----- كلانا 0
k-l-nā k_____ k-l-n- ------ kilānā
on ‫هو ‫__ ‫-و --- ‫هو 0
h-wa h___ h-w- ---- huwa
on i ona ‫-و-و-ي ‫__ و__ ‫-و و-ي ------- ‫هو وهي 0
hu-a w--h-ya h___ w_ h___ h-w- w- h-y- ------------ huwa wa hiya
njih dvoje كل-هما ك_____ ك-ا-م- ------ كلاهما 0
ki--humā k_______ k-l-h-m- -------- kilāhumā
muškarac ‫-لرجل ‫_____ ‫-ل-ج- ------ ‫الرجل 0
a----j-l a_______ a---a-u- -------- al-rajul
žena المر-ة ا_____ ا-م-أ- ------ المرأة 0
al--a-ʾa a_______ a---a-ʾ- -------- al-marʾa
dijete ا-طفل ا____ ا-ط-ل ----- الطفل 0
a--ṭ-fl a______ a---i-l ------- aṭ-ṭifl
jedna obitelj عائلة ع____ ع-ئ-ة ----- عائلة 0
ʿ-ʾila ʿ_____ ʿ-ʾ-l- ------ ʿāʾila
moja obitelj عا-لتي ع_____ ع-ئ-ت- ------ عائلتي 0
ʿ-ʾilatī ʿ_______ ʿ-ʾ-l-t- -------- ʿāʾilatī
Moja obitelj je ovdje. ‫----ت-----. ‫______ ه___ ‫-ا-ل-ي ه-ا- ------------ ‫عائلتي هنا. 0
ʿ-ʾ---t- hun-. ʿ_______ h____ ʿ-ʾ-l-t- h-n-. -------------- ʿāʾilatī hunā.
Ja sam ovdje. ‫أ---ه--. ‫___ ه___ ‫-ن- ه-ا- --------- ‫أنا هنا. 0
a-ā hun-. a__ h____ a-ā h-n-. --------- anā hunā.
Ti si ovdje. ‫أن---ن-. ‫___ ه___ ‫-ن- ه-ا- --------- ‫أنت هنا. 0
a--- h--ā. a___ h____ a-t- h-n-. ---------- anta hunā.
On je ovdje i ona je ovdje. ه- -ن--و---ه--. ه_ ه__ و__ ه___ ه- ه-ا و-ي ه-ا- --------------- هو هنا وهي هنا. 0
hu-a-hunā -a -i-a-h-n-. h___ h___ w_ h___ h____ h-w- h-n- w- h-y- h-n-. ----------------------- huwa hunā wa hiya hunā.
Mi smo ovdje. ‫--ن ه-ا. ‫___ ه___ ‫-ح- ه-ا- --------- ‫نحن هنا. 0
n-ḥ-u hu-ā. n____ h____ n-ḥ-u h-n-. ----------- naḥnu hunā.
Vi ste ovdje. ‫-ن-م--نا. ‫____ ه___ ‫-ن-م ه-ا- ---------- ‫أنتم هنا. 0
an-u- h---. a____ h____ a-t-m h-n-. ----------- antum hunā.
Oni su svi ovdje. كل-- ه-ا. ك___ ه___ ك-ه- ه-ا- --------- كلهم هنا. 0
k-l-h-m-hunā. k______ h____ k-l-h-m h-n-. ------------- kuluhum hunā.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + arapski (1-100) MP3 arapski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!