Zbirka izraza

hr U gradu   »   ur ‫شہر میں‬

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

‫25 [پچیس]‬

pachees

‫شہر میں‬

shehar mein

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski urdu igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. ‫--ں اسٹی-ن-جا-- چا-ت--ہو-‬ ‫___ ا_____ ج___ چ____ ہ___ ‫-ی- ا-ٹ-ش- ج-ن- چ-ہ-ا ہ-ں- --------------------------- ‫میں اسٹیشن جانا چاہتا ہوں‬ 0
shehar-me-n s_____ m___ s-e-a- m-i- ----------- shehar mein
Htio / htjela bih na aerodrom. ‫م-ں---ا-ی-ا-- ---ا چ-ہتا ہ-ں‬ ‫___ ہ____ ا__ ج___ چ____ ہ___ ‫-ی- ہ-ا-ی ا-ے ج-ن- چ-ہ-ا ہ-ں- ------------------------------ ‫میں ہوائی اڈے جانا چاہتا ہوں‬ 0
she-a- m--n s_____ m___ s-e-a- m-i- ----------- shehar mein
Htio / htjela bih u centar grada. ‫م-- ش-- -ے وس- -یں---ن------- ہو-‬ ‫___ ش__ ک_ و__ م__ ج___ چ____ ہ___ ‫-ی- ش-ر ک- و-ط م-ں ج-ن- چ-ہ-ا ہ-ں- ----------------------------------- ‫میں شہر کے وسط میں جانا چاہتا ہوں‬ 0
mu-he -tation j------i m____ s______ j___ h__ m-j-e s-a-i-n j-n- h-i ---------------------- mujhe station jana hai
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? ‫-ی- -سٹیشن--ی----ہ-چ-ں--ا؟‬ ‫___ ا_____ ک___ پ_____ گ___ ‫-ی- ا-ٹ-ش- ک-س- پ-ن-و- گ-؟- ---------------------------- ‫میں اسٹیشن کیسے پہنچوں گا؟‬ 0
m-j-- --ation-jan- --i m____ s______ j___ h__ m-j-e s-a-i-n j-n- h-i ---------------------- mujhe station jana hai
Kako da dođem do aerodroma? ‫میں----ئ------ک--ے--ہنچ-ں گ-؟‬ ‫___ ہ____ ا__ ک___ پ_____ گ___ ‫-ی- ہ-ا-ی ا-ے ک-س- پ-ن-و- گ-؟- ------------------------------- ‫میں ہوائی اڈے کیسے پہنچوں گا؟‬ 0
m-j-e-stat-on--a-a---i m____ s______ j___ h__ m-j-e s-a-i-n j-n- h-i ---------------------- mujhe station jana hai
Kako da dođem do centra grada? ‫-ی- شہ--کے--س- م-- کی---پہن------؟‬ ‫___ ش__ ک_ و__ م__ ک___ پ_____ گ___ ‫-ی- ش-ر ک- و-ط م-ں ک-س- پ-ن-و- گ-؟- ------------------------------------ ‫میں شہر کے وسط میں کیسے پہنچوں گا؟‬ 0
mu--e --rp-r--ja-a---i m____ a______ j___ h__ m-j-e a-r-o-t j-n- h-i ---------------------- mujhe airport jana hai
Trebam taksi. ‫مج----یک ٹیکس---اہ--‬ ‫____ ا__ ٹ____ چ_____ ‫-ج-ے ا-ک ٹ-ک-ی چ-ہ-ے- ---------------------- ‫مجھے ایک ٹیکسی چاہئے‬ 0
mujhe-ai--o-- j-na-hai m____ a______ j___ h__ m-j-e a-r-o-t j-n- h-i ---------------------- mujhe airport jana hai
Trebam plan grada. ‫--ھے-شہر--- ا-ک-ن-شہ -اہ--‬ ‫____ ش__ ک_ ا__ ن___ چ_____ ‫-ج-ے ش-ر ک- ا-ک ن-ش- چ-ہ-ے- ---------------------------- ‫مجھے شہر کا ایک نقشہ چاہئے‬ 0
m-jhe air-o---j--- -ai m____ a______ j___ h__ m-j-e a-r-o-t j-n- h-i ---------------------- mujhe airport jana hai
Trebam hotel. ‫--ھ--ا-ک--و-ل----ئ-‬ ‫____ ا__ ہ___ چ_____ ‫-ج-ے ا-ک ہ-ٹ- چ-ہ-ے- --------------------- ‫مجھے ایک ہوٹل چاہئے‬ 0
m-jh- -----r-me-- j-n---ai m____ s_____ m___ j___ h__ m-j-e s-e-a- m-i- j-n- h-i -------------------------- mujhe shehar mein jana hai
Htio / htjela bih iznajmiti auto. ‫میں-ایک--اڑ----ا---پر-------اہ----و-‬ ‫___ ا__ گ___ ک____ پ_ ل___ چ____ ہ___ ‫-ی- ا-ک گ-ڑ- ک-ا-ہ پ- ل-ن- چ-ہ-ا ہ-ں- -------------------------------------- ‫میں ایک گاڑی کرایہ پر لینا چاہتا ہوں‬ 0
mu-h--s-ehar me------a-h-i m____ s_____ m___ j___ h__ m-j-e s-e-a- m-i- j-n- h-i -------------------------- mujhe shehar mein jana hai
Ovdje je moja kreditna kartica. ‫یہ-م-ر---ریڈٹ ک-ر- --‬ ‫__ م___ ک____ ک___ ہ__ ‫-ہ م-ر- ک-ی-ٹ ک-ر- ہ-‬ ----------------------- ‫یہ میرا کریڈٹ کارڈ ہے‬ 0
m---e---eh-----i---a-a-hai m____ s_____ m___ j___ h__ m-j-e s-e-a- m-i- j-n- h-i -------------------------- mujhe shehar mein jana hai
Ovdje je moja vozačka dozvola. ‫یہ میرا---ا-ی--گ--ائ-ن- ہ-‬ ‫__ م___ ڈ_______ ل_____ ہ__ ‫-ہ م-ر- ڈ-ا-ی-ن- ل-ئ-ن- ہ-‬ ---------------------------- ‫یہ میرا ڈرائیونگ لائسنس ہے‬ 0
m-in-stati-- --isa- --h-ch--n ga? m___ s______ k_____ p________ g__ m-i- s-a-i-n k-i-a- p-h-c-o-n g-? --------------------------------- mein station kaisay pahuchoon ga?
Što ima vidjeti u gradu? ‫-ہ- م-ں----ھ-- ک-------ی- ہے-‬ ‫___ م__ د_____ ک_ ل__ ک__ ہ___ ‫-ہ- م-ں د-ک-ن- ک- ل-ے ک-ا ہ-؟- ------------------------------- ‫شہر میں دیکھنے کے لئے کیا ہے؟‬ 0
m----s-a---n ---s-y p-hu-h--n-ga? m___ s______ k_____ p________ g__ m-i- s-a-i-n k-i-a- p-h-c-o-n g-? --------------------------------- mein station kaisay pahuchoon ga?
Idite u stari grad. ‫---پر--ے ش-ر---- جائیں‬ ‫__ پ____ ش__ م__ ج_____ ‫-پ پ-ا-ے ش-ر م-ں ج-ئ-ں- ------------------------ ‫آپ پرانے شہر میں جائیں‬ 0
me-n-st-ti-----isa- pa--c--on--a? m___ s______ k_____ p________ g__ m-i- s-a-i-n k-i-a- p-h-c-o-n g-? --------------------------------- mein station kaisay pahuchoon ga?
Napravite obilazak grada. ‫--ر--یں -ھو--ں‬ ‫___ م__ گ______ ‫-ہ- م-ں گ-و-ی-‬ ---------------- ‫شہر میں گھومیں‬ 0
mei- -----rt-k-is-- pa--choon-ga? m___ a______ k_____ p________ g__ m-i- a-r-o-t k-i-a- p-h-c-o-n g-? --------------------------------- mein airport kaisay pahuchoon ga?
Idite do luke. ‫-ن---ا--پر-جا---‬ ‫_______ پ_ ج_____ ‫-ن-ر-ا- پ- ج-ئ-ں- ------------------ ‫بندرگاہ پر جائیں‬ 0
m----airpor---aisa- -ahuch-o--g-? m___ a______ k_____ p________ g__ m-i- a-r-o-t k-i-a- p-h-c-o-n g-? --------------------------------- mein airport kaisay pahuchoon ga?
Napravite obilazak luke. ‫بن--گا- ---سیر ک-یں‬ ‫_______ ک_ س__ ک____ ‫-ن-ر-ا- ک- س-ر ک-ی-‬ --------------------- ‫بندرگاہ کی سیر کریں‬ 0
m--n--i--or- k--s---p---choon--a? m___ a______ k_____ p________ g__ m-i- a-r-o-t k-i-a- p-h-c-o-n g-? --------------------------------- mein airport kaisay pahuchoon ga?
Koje još znamenitosti postoje? ‫ا- ک----او- -یک-نے-کی-کیا--ی- ----ں ہیں؟‬ ‫__ ک_ ع____ د_____ ک_ ک__ ک__ چ____ ہ____ ‫-س ک- ع-ا-ہ د-ک-ن- ک- ک-ا ک-ا چ-ز-ں ہ-ں-‬ ------------------------------------------ ‫اس کے علاوہ دیکھنے کی کیا کیا چیزیں ہیں؟‬ 0
mein shehar---i---ai--y ----c-o-- -a? m___ s_____ m___ k_____ p________ g__ m-i- s-e-a- m-i- k-i-a- p-h-c-o-n g-? ------------------------------------- mein shehar mein kaisay pahuchoon ga?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!