Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   be Прыналежныя займеннікі 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [шэсцьдзесят сем]

67 [shests’dzesyat sem]

Прыналежныя займеннікі 2

Prynalezhnyya zaymennіkі 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
naočale аку---ы а______ а-у-я-ы ------- акуляры 0
Pryn---z--y---za-men-і-і 2 P____________ z_________ 2 P-y-a-e-h-y-a z-y-e-n-k- 2 -------------------------- Prynalezhnyya zaymennіkі 2
On je zaboravio svoje naočale. Ё- -а-ы- -ва- ак-ля--. Ё_ з____ с___ а_______ Ё- з-б-ў с-а- а-у-я-ы- ---------------------- Ён забыў свае акуляры. 0
Pr--al----yy- -a-me---kі 2 P____________ z_________ 2 P-y-a-e-h-y-a z-y-e-n-k- 2 -------------------------- Prynalezhnyya zaymennіkі 2
Ma gdje su mu naočale? Д---ж я---акул--ы? Д__ ж я__ а_______ Д-е ж я-о а-у-я-ы- ------------------ Дзе ж яго акуляры? 0
ak-lyary a_______ a-u-y-r- -------- akulyary
sat г-дзін-ік г________ г-д-і-н-к --------- гадзіннік 0
ak-----y a_______ a-u-y-r- -------- akulyary
Njegov sat je pokvaren. Я-о-га--ін-і- -ла--ўся. Я__ г________ з________ Я-о г-д-і-н-к з-а-а-с-. ----------------------- Яго гадзіннік зламаўся. 0
a-ul-ary a_______ a-u-y-r- -------- akulyary
Sat visi na zidu. Г-д---ні- ві-і-ь ----ц---. Г________ в_____ н_ с_____ Г-д-і-н-к в-с-ц- н- с-я-е- -------------------------- Гадзіннік вісіць на сцяне. 0
En-zabyu s--e akuly-ry. E_ z____ s___ a________ E- z-b-u s-a- a-u-y-r-. ----------------------- En zabyu svae akulyary.
pasoš па-па-т п______ п-ш-а-т ------- пашпарт 0
E---aby--s--e----l-a-y. E_ z____ s___ a________ E- z-b-u s-a- a-u-y-r-. ----------------------- En zabyu svae akulyary.
On je izgubio svoj pasoš. Ён --у-і- с----п-ш----. Ё_ з_____ с___ п_______ Ё- з-у-і- с-о- п-ш-а-т- ----------------------- Ён згубіў свой пашпарт. 0
En-za--- s-ae----l----. E_ z____ s___ a________ E- z-b-u s-a- a-u-y-r-. ----------------------- En zabyu svae akulyary.
Gdje je onda njegov pasoš? Д-е----г- -аш----? Д__ ж я__ п_______ Д-е ж я-о п-ш-а-т- ------------------ Дзе ж яго пашпарт? 0
Dze-zh----o -k---ar-? D__ z_ y___ a________ D-e z- y-g- a-u-y-r-? --------------------- Dze zh yago akulyary?
oni – njihov / njihova / njihovo яны –--х я__ – і_ я-ы – і- -------- яны – іх 0
Dze--h -ag- -k-l-ary? D__ z_ y___ a________ D-e z- y-g- a-u-y-r-? --------------------- Dze zh yago akulyary?
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Д-е-і--е----уц- знай--і---а-х-б--ь-оў. Д____ н_ м_____ з______ с____ б_______ Д-е-і н- м-г-ц- з-а-с-і с-а-х б-ц-к-ў- -------------------------------------- Дзеці не могуць знайсці сваіх бацькоў. 0
D----h -ag---k-ly---? D__ z_ y___ a________ D-e z- y-g- a-u-y-r-? --------------------- Dze zh yago akulyary?
Ali eto dolaze njihovi roditelji! Ал- ---ь--дуць-і- --ць--! А__ в___ і____ і_ б______ А-е в-с- і-у-ь і- б-ц-к-! ------------------------- Але вось ідуць іх бацькі! 0
g--zіn--k g________ g-d-і-n-k --------- gadzіnnіk
Vi – Vaš / Vaša / Vaše В- ---аш В_ – В__ В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
gadzі-nіk g________ g-d-і-n-k --------- gadzіnnіk
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Я--пра------а-- -аезд----сп---р--ю---? Я_ п______ В___ п_______ с_____ М_____ Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а- М-л-р- -------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадар Мюлер? 0
g-------k g________ g-d-і-n-k --------- gadzіnnіk
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Дз------ жонк-- --а-а--Мю-е-? Д__ В___ ж_____ с_____ М_____ Д-е В-ш- ж-н-а- с-а-а- М-л-р- ----------------------------- Дзе Ваша жонка, спадар Мюлер? 0
Y-g--gad--n-і- zl--a---a. Y___ g________ z_________ Y-g- g-d-і-n-k z-a-a-s-a- ------------------------- Yago gadzіnnіk zlamausya.
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Вы ----ш В_ – В__ В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
Y-go-ga-z----- -l-m--s-a. Y___ g________ z_________ Y-g- g-d-і-n-k z-a-a-s-a- ------------------------- Yago gadzіnnіk zlamausya.
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Як----й-ла-Ва-а -а---к-, с-а--р--я---іт? Я_ п______ В___ п_______ с________ Ш____ Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадарыня Шміт? 0
Y--- -adzіnn-k -lam---ya. Y___ g________ z_________ Y-g- g-d-і-n-k z-a-a-s-a- ------------------------- Yago gadzіnnіk zlamausya.
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Дзе--а- --ж--с---ар--я -міт? Д__ В__ м___ с________ Ш____ Д-е В-ш м-ж- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------- Дзе Ваш муж, спадарыня Шміт? 0
Ga--і---- -і-іt-’-na -ts--n-. G________ v______ n_ s_______ G-d-і-n-k v-s-t-’ n- s-s-a-e- ----------------------------- Gadzіnnіk vіsіts’ na stsyane.

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!