Knjiga fraza

bs U kući   »   be У доме

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [семнаццаць]

17 [semnatstsats’]

У доме

U dome

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ovdje je naša kuća. В--ь н-ш----. В___ н__ д___ В-с- н-ш д-м- ------------- Вось наш дом. 0
U--o-e U d___ U d-m- ------ U dome
Gore je krov. Н--е--е –---х. Н______ – д___ Н-в-р-е – д-х- -------------- Наверсе – дах. 0
U -o-e U d___ U d-m- ------ U dome
Dolje je podrum. Ун-з--– п-д--л. У____ – п______ У-і-е – п-д-а-. --------------- Унізе – падвал. 0
V-s- -a-h do-. V___ n___ d___ V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Iza kuće je vrt. За-до-а--–-с-д. З_ д____ – с___ З- д-м-м – с-д- --------------- За домам – сад. 0
Vos- -a-h d-m. V___ n___ d___ V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Pred kućom nema ulice. Пе--д до-а- -я-а---ро--. П____ д____ н___ д______ П-р-д д-м-м н-м- д-р-г-. ------------------------ Перад домам няма дарогі. 0
V-s’-n------m. V___ n___ d___ V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Pored kuće je drveće. К--- д-ма р--туць-д--вы. К___ д___ р______ д_____ К-л- д-м- р-с-у-ь д-э-ы- ------------------------ Каля дома растуць дрэвы. 0
N-v-r-e-- da-h. N______ – d____ N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Ovdje je moj stan. Во-ь-мая--в-тэр-. В___ м__ к_______ В-с- м-я к-а-э-а- ----------------- Вось мая кватэра. 0
Na-e-se-–-da--. N______ – d____ N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. В-сь-ку----- в--ны па-о-. В___ к____ і в____ п_____ В-с- к-х-я і в-н-ы п-к-й- ------------------------- Вось кухня і ванны пакой. 0
N-v-r-e – -a--. N______ – d____ N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Т-м---лы пако--і--п---н-. Т__ ж___ п____ і с_______ Т-м ж-л- п-к-й і с-а-ь-я- ------------------------- Там жылы пакой і спальня. 0
Un--e –-p---a-. U____ – p______ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Vrata kuće su zatvorena. Дз-ер- д--а---чын-ны-. Д_____ д___ з_________ Д-в-р- д-м- з-ч-н-н-я- ---------------------- Дзверы дома зачыненыя. 0
Un--- – padval. U____ – p______ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Ali prozori su otvoreni. А----о-ны ---ыне---. А__ в____ а_________ А-е в-к-ы а-ч-н-н-я- -------------------- Але вокны адчыненыя. 0
U---- – --d--l. U____ – p______ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Danas je vruće. С-н-я--о--ч-. С____ г______ С-н-я г-р-ч-. ------------- Сёння горача. 0
Z--d---- - -a-. Z_ d____ – s___ Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Mi idemo u dnevnu sobu. М- і-----у-ж--ы-п---й. М_ і____ у ж___ п_____ М- і-з-м у ж-л- п-к-й- ---------------------- Мы ідзем у жылы пакой. 0
Z----mam –-sad. Z_ d____ – s___ Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Tamo je sofa i fotelja. Т---ёсц- к----а - --эсл-. Т__ ё___ к_____ і к______ Т-м ё-ц- к-н-п- і к-э-л-. ------------------------- Там ёсць канапа і крэсла. 0
Z--do--m-– s-d. Z_ d____ – s___ Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Sjednite! Ся---це--калі -аск-! С_______ к___ л_____ С-д-й-е- к-л- л-с-а- -------------------- Сядайце, калі ласка! 0
Per---dom-----a-- ---ogі. P____ d____ n____ d______ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Tamo stoji moj kompjuter. Та---т-іць---й-к--п--т--. Т__ с_____ м__ к_________ Т-м с-а-ц- м-й к-м-’-т-р- ------------------------- Там стаіць мой камп’ютэр. 0
P-rad dom---nya---d--og-. P____ d____ n____ d______ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Tamo stoji moja muzička linija. Там ---і-ь мой---зыч----эн--. Т__ с_____ м__ м______ ц_____ Т-м с-а-ц- м-й м-з-ч-ы ц-н-р- ----------------------------- Там стаіць мой музычны цэнтр. 0
Pe-a- d-m---n--m---aro-і. P____ d____ n____ d______ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Televizor je potpuno nov. Тэле-ізар зу--м--ов-. Т________ з____ н____ Т-л-в-з-р з-с-м н-в-. --------------------- Тэлевізар зусім новы. 0
Ka-ya -om- r--t-ts’ ---v-. K____ d___ r_______ d_____ K-l-a d-m- r-s-u-s- d-e-y- -------------------------- Kalya doma rastuts’ drevy.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!