Knjiga fraza

bs Sati   »   be Час

8 [osam]

Sati

Sati

8 [восем]

8 [vosem]

Час

Chas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! В--ач-йце! В_________ В-б-ч-й-е- ---------- Выбачайце! 0
C--s C___ C-a- ---- Chas
Molim Vas, koliko je sati? Ці ---падк-жа------лькі час-? Ц_ н_ п_________ к_____ ч____ Ц- н- п-д-а-а-е- к-л-к- ч-с-? ----------------------------- Ці не падкажаце, колькі часу? 0
C--s C___ C-a- ---- Chas
Mnogo hvala! Вя-ікі---я-у-. В_____ д______ В-л-к- д-я-у-. -------------- Вялікі дзякуй. 0
Vy---h---se! V___________ V-b-c-a-t-e- ------------ Vybachaytse!
Jedan je sat. Цяпер-п---а- г-----а. Ц____ п_____ г_______ Ц-п-р п-р-а- г-д-і-а- --------------------- Цяпер першая гадзіна. 0
Vybac--y-s-! V___________ V-b-c-a-t-e- ------------ Vybachaytse!
Dva su sata. Цяп-р д-уг----а-зі-а. Ц____ д_____ г_______ Ц-п-р д-у-а- г-д-і-а- --------------------- Цяпер другая гадзіна. 0
V-bachaytse! V___________ V-b-c-a-t-e- ------------ Vybachaytse!
Tri su sata. Цяпе- -рэц-я --дз--а. Ц____ т_____ г_______ Ц-п-р т-э-я- г-д-і-а- --------------------- Цяпер трэцяя гадзіна. 0
T---------k-z-at--,----’k- --a--? T__ n_ p___________ k_____ c_____ T-і n- p-d-a-h-t-e- k-l-k- c-a-u- --------------------------------- Tsі ne padkazhatse, kol’kі chasu?
Četiri su sata. Цяпер -а-вё-т----ад--н-. Ц____ ч________ г_______ Ц-п-р ч-ц-ё-т-я г-д-і-а- ------------------------ Цяпер чацвёртая гадзіна. 0
T-і--e----k--ha--e,-k-l--- c-asu? T__ n_ p___________ k_____ c_____ T-і n- p-d-a-h-t-e- k-l-k- c-a-u- --------------------------------- Tsі ne padkazhatse, kol’kі chasu?
Pet je sati. Цяп-- пя--я --дз--а. Ц____ п____ г_______ Ц-п-р п-т-я г-д-і-а- -------------------- Цяпер пятая гадзіна. 0
T-і-----adkazha--e, -ol--і c---u? T__ n_ p___________ k_____ c_____ T-і n- p-d-a-h-t-e- k-l-k- c-a-u- --------------------------------- Tsі ne padkazhatse, kol’kі chasu?
Šest je sati. Цяпе----ст-----дзі-а. Ц____ ш_____ г_______ Ц-п-р ш-с-а- г-д-і-а- --------------------- Цяпер шостая гадзіна. 0
Vy--іk- -z---u-. V______ d_______ V-a-і-і d-y-k-y- ---------------- Vyalіkі dzyakuy.
Sedam je sati. Ця--- с--а- --дзі--. Ц____ с____ г_______ Ц-п-р с-м-я г-д-і-а- -------------------- Цяпер сёмая гадзіна. 0
Vy--і------ak-y. V______ d_______ V-a-і-і d-y-k-y- ---------------- Vyalіkі dzyakuy.
Osam je sati. Цяп-- вось--- г-д----. Ц____ в______ г_______ Ц-п-р в-с-м-я г-д-і-а- ---------------------- Цяпер восьмая гадзіна. 0
Vy-lіk- d---k-y. V______ d_______ V-a-і-і d-y-k-y- ---------------- Vyalіkі dzyakuy.
Devet je sati. Цяпер--зевя--я -адзі-а. Ц____ д_______ г_______ Ц-п-р д-е-я-а- г-д-і-а- ----------------------- Цяпер дзевятая гадзіна. 0
Tsy--e----r--a-a---dz-na. T______ p_______ g_______ T-y-p-r p-r-h-y- g-d-і-a- ------------------------- Tsyaper pershaya gadzіna.
Deset je sati. Цяпе- ----я-а- --дз--а. Ц____ д_______ г_______ Ц-п-р д-е-я-а- г-д-і-а- ----------------------- Цяпер дзесятая гадзіна. 0
Ts-a--r---r----a -adz---. T______ p_______ g_______ T-y-p-r p-r-h-y- g-d-і-a- ------------------------- Tsyaper pershaya gadzіna.
Jedanaest je sati. Ц--е- -дзі-аццат-- га-зіна. Ц____ а___________ г_______ Ц-п-р а-з-н-ц-а-а- г-д-і-а- --------------------------- Цяпер адзінаццатая гадзіна. 0
T----er ---sha-- --dz-n-. T______ p_______ g_______ T-y-p-r p-r-h-y- g-d-і-a- ------------------------- Tsyaper pershaya gadzіna.
Dvanaest je sati. Ц--ер -----ц-а--я г-дз--а. Ц____ д__________ г_______ Ц-п-р д-а-а-ц-т-я г-д-і-а- -------------------------- Цяпер дванаццатая гадзіна. 0
T--a--r-d--gaya ---zіna. T______ d______ g_______ T-y-p-r d-u-a-a g-d-і-a- ------------------------ Tsyaper drugaya gadzіna.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. У--в----е ----ь-з-------ку--. У х______ ш__________ с______ У х-і-і-е ш-с-ь-з-с-т с-к-н-. ----------------------------- У хвіліне шэсцьдзесят секунд. 0
Ts-aper --ugay--g-dz---. T______ d______ g_______ T-y-p-r d-u-a-a g-d-і-a- ------------------------ Tsyaper drugaya gadzіna.
Jedan sat ima šezdeset minuta. У---д---е --с-ь----ят-х-----. У г______ ш__________ х______ У г-д-і-е ш-с-ь-з-с-т х-і-і-. ----------------------------- У гадзіне шэсцьдзесят хвілін. 0
T-y-p-r-dru--------z--a. T______ d______ g_______ T-y-p-r d-u-a-a g-d-і-a- ------------------------ Tsyaper drugaya gadzіna.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. У-а--ым --і дв-цц-ц---аты---г-д----. У а____ д__ д_______ ч_____ г_______ У а-н-м д-і д-а-ц-ц- ч-т-р- г-д-і-ы- ------------------------------------ У адным дні дваццаць чатыры гадзіны. 0
T-yape- -ret--a-a -adzі-a. T______ t________ g_______ T-y-p-r t-e-s-a-a g-d-і-a- -------------------------- Tsyaper tretsyaya gadzіna.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...